Upitnik stila vođenja

IZVOR. Upitnik je napravljen za ovu platformu. Tri područja (vođenje posla, vođenje ljudi, vođenje sebe) i razlika između održavanja postojećeg i razvoja novoga slijede otvorenu literaturu o ponašanju voditelja: podjelu na ponašanja usmjerena na zadatak, na odnose i na promjenu (Yukl, Gordon i Taber, 2002.; metaanaliza DeRue i sur., 2011.), istraživanja davanja strukture i obzirnosti voditelja (Judge, Piccolo i Ilies, 2004.) te teoriju samoregulacije i promišljanja o sebi (Bandura, 2001.). Četrnaest tvrdnji potječe iz International Personality Item Poola (IPIP), javne zbirke čestica: trinaest je prevedeno, a jedna prilagođena da opisuje ponašanje; ostale su napisane za ovaj upitnik.

BODOVANJE. Četrdeset osam tvrdnji u osam ljestvica po šest, ljestvica od 1 do 5. Na tvrdnje o ponašanju (sedam ljestvica) odgovara se na ljestvici učestalosti jer se za ponašanja u istraživanjima pokazuje nešto boljom od ljestvice slaganja (Saris i sur., 2010.; Dykema i sur., 2022.); na tvrdnje o energiji i tvrdnje provjere na ljestvici točnosti. U svakoj ljestvici jedna se tvrdnja boduje obrnuto. Zbroj po ljestvici ide od 6 do 30. Tri područja su zbrojevi ljestvica: vođenje posla i vođenje ljudi od 12 do 60, vođenje sebe od 24 do 120. Naglasak u vođenju je ljestvica s najvišim zbrojem među četiri ljestvice vođenja posla i ljudi. Pri jednakom zbroju prikazuju se nazivi svih izjednačenih ljestvica, a opis i edukacije one koja je u upitniku prva (redom organizacija, promjene, podrška, razvoj).

PROVJERA ODGOVORA. Šest dodatnih tvrdnji opisuje gotovo nedostižno ponašanje i ne ulazi ni u jedan zbroj. Kad su barem tri označene s „Vrlo točno”, uz rezultat se prikazuje napomena. Pristup je isti kao u ljestvicama upravljanja dojmovima u upitnicima ličnosti, koje traže nevjerojatno povoljne tvrdnje o sebi (Paulhus, 2002.). Broji se samo odgovor „Vrlo točno”. To je vlastito pravilo ovog upitnika, a ne preuzeti ključ ljestvice upravljanja dojmovima; granica od polovice tvrdnji odgovara uobičajenoj granici ljestvice laži. Napomena ne mijenja nijedan rezultat: takve ljestvice slabo razlikuju iskrivljavanje od stvarne crte (Lanz, Thielmann i Gerpott, 2022.).

NORME. Ne postoje. Trake su usidrene u samu ljestvicu: srednja traka je prosjek po tvrdnji od 2,5 do 3,5. Samoprocjene vođenja u pravilu su blage: voditelji se ocjenjuju za oko trećinu standardne devijacije povoljnije nego što ih ocjenjuju ljudi oko njih, i ujednačenije (Vriend i sur., 2021.), pa je gornja traka vjerojatno češća nego što bi bila da vođenje procjenjuju drugi.

ŠTO UPITNIK NE ZAHVAĆA. Ovo je samoprocjena. Samoprocjena voditelja i procjena ljudi s kojima radi slažu se slabo (u 33.219 parova voditelja i promatrača r oko ,15; Vriend i sur., 2021.; u istraživanjima autentičnog vodstva r od ,23 do ,46; Nübold, Van Quaquebeke i Hülsheger, 2020.; Reineboth i sur., 2020.), a veze vođenja s ishodima jače su kad i vođenje i ishode procjenjuje ista osoba (Judge, Piccolo i Ilies, 2004.). Rezultat zato opisuje kako netko vidi svoje vođenje, a ne kako ga doživljavaju drugi. Upitnik nije dijagnostički instrument i ne smije se koristiti za odluke o zapošljavanju ili napredovanju.

NA ČEMU POČIVAJU TUMAČENJA. Prednosti nižih traka smirenosti i učenja opisane su kao uvjetne mogućnosti iz definicija regulacije emocija i promišljanja o sebi (Torrence i Connelly, 2019.; Bandura, 2001.). Tumačenja traka opisuju ponašanja koja ljestvice mjere onako kako ih istraživanja vodstva povezuju s ishodima. U tim su istraživanjima ponašanje voditelja najčešće opisivali ljudi koje vodi, a ne sam voditelj, pa su nalazi o ishodima nalazi srodnih mjera, a ne ovog upitnika. Obzirnost voditelja povezana je sa zadovoljstvom ljudi voditeljem i s njihovom motivacijom, a davanje strukture podjednako sa zadovoljstvom i s učinkom; to dvoje je međusobno slabo povezano, pa se mjeri odvojeno (Judge, Piccolo i Ilies, 2004.). U metaanalizi DeRuea i suradnika (2011.) davanje strukture imalo je najveću relativnu važnost za učinak skupine, a iza njega je bilo transformacijsko vodstvo. Transformacijsko je vodstvo šira mjera koja se konceptualno i empirijski preklapa s obzirnošću i davanjem strukture; taj se poredak zato ne pripisuje našoj ljestvici poticanja promjena. Osnaživanje je povezano s kreativnošću i dobrovoljnim zalaganjem više nego s izvedbom zadatka, a s izvedbom zadatka jače kod ljudi koji su u organizaciji kraće; da se može doživjeti i kao teret, pretpostavka je iz rasprave istog rada (Lee, Willis i Tian, 2018.). Da i korisno ponašanje voditelja može biti pretjerano, također je pretpostavka (Kaiser, Lindberg i Craig, 2007.). Drukčije tumačenje situacije išlo je uz bolju izvedbu u zadacima vođenja, a potiskivanje emocija uz lošiju, u jednom istraživanju sa studentima (Torrence i Connelly, 2019.); prijenos raspoloženja s voditelja na ljude oko njega teorijska je pretpostavka (A'yuninnisa, Carminati i Wilderom, 2024.). Skladna strast, za razliku od opsesivne, ne sukobljava se s ostatkom života (Vallerand i sur., 2003.) i ide uz manje izgaranja (Curran i sur., 2015.), a psihološki odmak od posla uz manje iscrpljenosti (Wendsche i Lohmann-Haislah, 2017.). Jedno istraživanje upućuje na moguću povezanost ukupnog rezultata upitnika srodnog, autentičnog vodstva (ALI) s povjerenjem u voditelja (Maximo, Stander i Coxen, 2019.). Ta ukupna mjera obuhvaća samosvijest, otvorenost u odnosima, uravnoteženo odlučivanje i djelovanje u skladu s vrijednostima; njezina povezanost s povjerenjem nije zaseban nalaz o dosljednosti vlastitim vrijednostima. Povratna informacija u obrazovanju djeluje to bolje što je sadržajnija (Wisniewski, Zierer i Hattie, 2020.), a pregled pojedinačnih studija upućuje na mogućnost da voditelji koji se ocjenjuju povoljnije nego što ih vide drugi teže primaju nepovoljnu povratnu informaciju (Nowack i Mashihi, 2012.). Promatranje vlastitog ponašanja prvi je korak njegove promjene (Bandura, 2001.).

PRAVA. Čestice iz IPIP-a su u javnoj domeni, uz izričito dopuštenje svake uporabe, komercijalne ili nekomercijalne, uključujući prijevod. Ostale tvrdnje i svi tekstovi uz rezultat su naši.