Upitnik samopoštovanja (RSES)
Deset tvrdnji, dvije minute i odgovor na pitanje koliko sebe cijeniš. Upitnik ne mjeri koliko vrijediš ni kakve su tvoje sposobnosti, nego kakav stav prema sebi općenito imaš: prihvaćaš li sebe kao osobu vrijednu poštovanja ili je tvoj stav prema sebi pretežno nepovoljan.
Uz rezultat dobivaš na kojoj je od tri razine tvoj zbroj te nekoliko prijedloga za razmišljanje i konkretnih koraka. Razine su određene samom ljestvicom odgovora, a ne usporedbom s drugim ljudima.
Ovo nije dijagnoza ni mjera tvoje vrijednosti, nego opis tvojeg sadašnjeg općeg stava prema sebi. Slika o sebi može se mijenjati tijekom života, pa rezultat ne govori kakav će ti stav prema sebi biti dalje. Rezultat ovog alata nije namijenjen odlukama o zapošljavanju.
Upute
Pred tobom je deset tvrdnji o tome kako općenito doživljavaš sebe. Za svaku označi koliko se s njom slažeš. Nema točnih ni netočnih odgovora. Odgovaraj prema tome što doista misliš o sebi, a ne prema tome što bi trebalo misliti.
Tehničke informacije
INSTRUMENT. Rosenberg Self-Esteem Scale (RSES), deset čestica, jedna dimenzija. Rosenberg, M. (1965). Society and the adolescent self-image. Princeton University Press. Ljestvicom skrbi Odsjek za sociologiju Sveučilišta Maryland, s kojega su preuzete čestice i pravila bodovanja.
HRVATSKA INAČICA. Prijevod deset tvrdnji, upute i oznaka ljestvice izrađen je za ovaj alat; podaci o pouzdanosti odnose se na druge uzorke i inačice. Rodni oblici u četiri tvrdnje prilagođavaju se profilu korisnika.
BODOVANJE. Četiri stupnja slaganja. Prema uputama sa službene stranice: pet čestica boduje se od 3 (u potpunosti se slažem) do 0 (uopće se ne slažem), a ostalih pet obrnuto. Zbroj ide od 0 do 30; viši rezultat znači više samopoštovanja. Postoji i sustav bodovanja od 1 do 4 (zbroj od 10 do 40), pa se brojke iz dvaju sustava ne uspoređuju izravno. Na službenom obrascu stupci su numerirani od „u potpunosti se slažem” prema „uopće se ne slažem”, dakle suprotno od smjera bodovanja pozitivno sročenih tvrdnji; ovdje je ljestvica uzlazna po slaganju, a obrnuto bodovanje provodi bodovni motor. Izvorna ljestvica razvijena je na uzorku od 5.024 srednjoškolca i bodovana kao Guttmanova ljestvica sa sedam stupnjeva. U ovom alatu koristi se zbroj deset odgovora, uz obrnuto bodovanje pet tvrdnji, u rasponu od 0 do 30.
NORME. U ovom alatu ne primjenjuju se populacijske norme. Sveučilište Maryland upućuje na znanstvenu literaturu za usporedne podatke iz sličnih uzoraka. Prikazane razine određene su položajem zbroja na ljestvici odgovora i ne predstavljaju usporedbu s drugim ljudima: „niže” od 0 do 9, „srednje” od 10 do 20 (prosjek po tvrdnji od 1,0 do 2,0) i „više” od 21 do 30.
POUZDANOST I STRUKTURA. Službena stranica Sveučilišta Maryland navodi test-retest korelacije od 0,82 do 0,88 i Cronbachov alfa od 0,77 do 0,88 u različitim uzorcima, uz upućivanje na Blascovicha i Tomaku (1993.) te Rosenberga (1986.). Poznata metodološka rasprava tiče se toga je li ljestvica jednodimenzionalna ili obrnuto formulirane čestice tvore drugi faktor; jedna novija analiza i provjera na tajlandskim studentima podupiru jedan ukupni rezultat uz učinak načina formulacije, pa se iskazuje jedan ukupni rezultat.
ŠTO UPITNIK NE ZAHVAĆA. Mjeri opći stav prema sebi, a ne procjenu pojedinih područja (posao, tijelo, odnosi). Nalazi na kojima počivaju tumačenja potječu ponajprije iz istraživanja s mladima. Nije dijagnostički instrument, a rezultat ovog alata nije namijenjen odlukama o zapošljavanju.
PRAVA. Ljestvica je u javnoj domeni: smije se koristiti bez naknade i bez obavještavanja nositelja, a prijevodi i prilagodbe su izrijekom dopušteni uz uobičajeno navođenje izvora. Nema ograde o nekomercijalnoj uporabi.