Kartice vrijednosti
Dio edukacije: Logoterapija i životne vrijednostiOsamdeset i tri kartice s vrijednostima koje razvrstaš u tri hrpe, pa iz najvažnije hrpe izabereš najviše deset, a od njih poredaš najviše pet. Na kraju za svaku od njih tražiš jedan dokaz iz prošlog tjedna. Traje oko 40 minuta i može se prekinuti. Popis je namjerno dug jer je odbacivanje ono što ova vježba traži.
Upute
Prođi kartice i osloni se na svoj trenutačni dojam. Nemoj birati ono što bi trebalo biti važno, nego ono što jest. Hrpa „nije mi važno” ne govori ništa loše o tebi. Ona vježbi daje smisao: ako je sve važno, ništa nije izabrano. Zadnji dio traži dokaz iz prošlog tjedna i ondje se može pokazati razmak između popisa i tjedna. Taj razmak je nalaz, a ne neuspjeh.
Tehničke informacije
Odakle je vježba. Instrument Personal Values Card Sort izradili su W. R. Miller, J. C'de Baca, D. B. Matthews i P. L. Wilbourne na Sveučilištu u Novom Meksiku 2001. godine. Široko se koristi u motivacijskom intervjuu, gdje se karticama otvara razgovor o razlici između onoga što je čovjeku važno i načina na koji živi.
Prava. Izvorni instrument je u javnom vlasništvu i njegova stranica izričito dopušta kopiranje, prilagodbu i uporabu bez traženja dopuštenja. Sve 83 vrijednosti i njihove definicije preuzete su odande i prevedene. Prijevod nije doslovan: definicije su pisane tako da ne traže rodni oblik, jer ga engleski izvornik nema, a hrvatski bi ga imao.
Što je kod nas drukčije. Na papiru se kartice razvrstavaju u tri hrpe i o njima se razgovara s nekim. Ovdje sugovornika nema, pa zadnji dio traži konkretan dokaz iz prošlog tjedna umjesto opisa vrijednosti. Brojevi deset i pet nisu propisani u izvorniku. U ovoj inačici uži izbor obuhvaća najviše deset vrijednosti, a završni poredak najviše pet.
Što se o učinku smije reći. Kartice su istraživane kao dio širih postupaka, na primjer motivacijskog intervjua, a samo razvrstavanje kartica ispitano je i u pokusu s kontrolnom skupinom (Clark, 2019.). Ova hrvatska inačica nije ispitivana, pa vježba ne obećava učinak, nego opisuje što radi, a to je da prisiljava na izbor.
Bodovanje i norme. Ništa se ne boduje i ne postoje norme. Ovo nije mjerni instrument i rezultat se ne uspoređuje ni s kim.
