Stoicizam i mindfulness: kako meditirati?

Na blogu si već mogao/la čitati o stoicizmu i stoičkim vježbama za psihološku otpornost, kao i o metodi Mindfulness. U ovom članku govorimo o jednom korisnom alatu, koji povezuje stoičku filozofiju i metodu Mindfulness, a to su stoičke meditacije. U nastavku otkrij kako su drevni stoici prakticirali meditaciju, zašto je ona i danas popularna i što sve trebaš znati o stoičkim meditacijama.

Stoička meditacija kao Mindfulness tehnika

Stoicizam je drevna filozofska škola usmjerena na življenje dobrog života putem samodiscipline, zdravih navika, ispravnog pogleda na život i svakodnevnog vježbanja u onome u čemu smo slabi. Prema jednom od osnovnih stoičkih načela, važno je da živiš ovdje i sada, to znači ne jučer, ne sutra, nego danas, ovaj sat, tu gdje si sad, čineći ono što sada trebaš činiti. Zato nije čudno da je stoicizam u današnjem svijetu užurbanosti i distrakcija sve popularniji, posebno u kontekstu kongnitivne psihoterapije i Mindfulnessa.

Stoička meditacija je jednostavan alat koji ti može pomoći da u kratkom roku i bez ikakve posebne opreme i treninga preuzmeš kontrolu nad svojim mislima, percepcijom i stresom koji te okružuje. Meditacija ovdje jednostavno znači refleksiju, usredotočeno razmišljanje, razgovor sa samim sobom. Za ovu mentalnu vježbu nije ti potrebna nikakva posebna priprema, ali dobro je da vodiš računa o ove četiri stvari:

• vrijeme
• okruženje
• položaj
• disanje.

1. Vrijeme

Nije svako vrijeme pogodno za meditaciju, niti je svaka meditacija predviđena za svako vrijeme. Idealno vrijeme za stoičku meditaciju jest rano jutro, odmah nakon buđenja. To ti pomaže da si posvijestiš ono što je pred tobom u tom danu, ali i da stvoriš određenu rutinu. No ovisno o okolnostima, kratka meditacija se može obaviti i bilo kad u danu, ako okolnosti to dopuštaju. Što se tiče trajanja, stoičke meditacije su kratke, 5-15 minuta. Sve više od toga može biti previše, posebno ako nemaš iskustvo s tim oblikom mentalne vježbe.

2. Okruženje

Nisu ni sva mjesta jednako dobra za meditaciju. Meditacija je razgovor sa samim sobom. Zato je važno da za to vrijeme možeš biti sam/a. Ako možeš, pokušaj da to bude neki miran i tih prostor, idealno mjesto koje ti je dobro poznato i u kojem se dobro osjećaš. Dobro je da okruženje bude ugodno, ali ne i previše, bez ikakvih suvišnih distrakcija i izvanjskih podržaja.

3. Položaj

Kao i okruženje, položaj tijela za vrijeme stoičke meditacije trebao bi biti takav da se osjećaš udobno, toliko da se možeš opustiti i biti u miru. Iako idealan položaj za meditaciju može biti nešto potpuno subjektivno, načelno se preporučuje da se meditacija obavlja u uspravnom sjedećem položaju. Leđa mogu biti naslonjena, ali to nije nužno.

4. Disanje

Prije samog početka stoičke meditacije, dobro je da se opustiš pomoću dubokog kontroliranog disanja. Koliko je disanje važno jasno je već iz situacija kad smo uznemireni i pod velikim stresom. U takvim situacijama među prvim tjelesnim reakcijama javlja se neki oblik nepravilnog disanja, poput ubrzanog ili usporenog disanja, pa čak i gubitka daha. Najjednostavnije pravilo kod kontroliranog disanja jest da činiš suprotno od onoga kako dišeš kada si uznemiren/a i pod stresom. Dakle, diši kontrolirano, duboko, sporo i punim plućima. Osim što će te to momentalno opustiti, zahvaljujući dobrom protoku kisika kontrolirano disanje pomaže ti i da se dodatno usredotočiš na sadašnji trenutak.

Primjer stoičke meditacije

“Čovjeka ne pogađaju izvanjski događaji, nego mišljenje koje on o njima ima.”

– Seneka

Nakon te kratke pripreme, spreman/a si za stoičku meditaciju. Ovdje ti donosimo jednu meditaciju iz naše knjižice Stoičke meditacije, koju možeš dobiti na poklon ako se prijaviš na bilo koju našu edukaciju u kojoj obrađujemo temu stoicizma i stoičkih vježbi.

Prisjećajući se nečega što me ovih dana uznemirilo, razložit ću svoje iskustvo na tri dijela: događaj, sud i reakciju. Odmah na početku moram prizvati svijesti činjenicu da razmišljam o nečemu što je prošlo, a što je opet nekako još uvijek sa mnom. Na koji je način ta stvar sa mnom? Kao događaj? To se već dogodilo. Kao reakcija? I ona se dogodila. Preostaje da je sud ili moje mišljenje o toj stvari ono što mi još uvijek stvara poteškoće. Razmislit ću kroz ova tri pitanja: 1) Jesam li mogao/la učiniti nešto da se taj događaj ne dogodi ili mogu li spriječiti da se ta stvar nikada više ne ponovi? 2) Mogu li jamčiti da iznenađen/a ponovnim događajem u budućnosti neću imati istu reakciju? 3) Ima li nešto u mom mišljenju o toj stvari što ne pripada njezinoj biti, nego sam je ja dodao/la i, ako hoću, mogu je ukloniti? Danas ću se fokusirati na sve ono što u tome odgovaram negativno – sve ono što nikako nije bilo u mojoj kontroli i neće biti ni ubuduće.

_______________________________________________________________________________________

Ako želiš naučiti više o stoičkim meditacijama i Mindfulnessu, prijavi se na online edukaciju Mindfulness: živi u trenutku.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.