Antifragilnost: najbolja strategija za tvoje mentalno zdravlje

Valentino Findrik
Inkubator izvrsnosti • 24. Mar 2023. 12:06
Antifragilnost: najbolja strategija za tvoje mentalno zdravlje

Na blogu smo više puta pisali o mentalnom zdravlju i psihološkoj otpornosti, ali i o tome da postoji nešto čak bolje od psihološke otpornosti, a to je antifragilnost. U ovom članku govorimo o tome zašto je antifragilnost prava stvar za mentalno zdravlje te o strategijama kojima možeš provjeriti koliko si (anti)fragilan/a i kako stres u različitim situacijama pretvoriti u svoju korist.

Jesi li antifragilan/a?

Antifragilnost najjednostavnije možemo definirati kao čovjekovu sposobnost da u određenim uvjetima može imati koristi od podražaja koje jednom riječju nazivamo “stresom”. Drugim riječima, umjesto da si na takve stvari samo otporan/a, od njih možeš čak imati neku korist. Koji su to sve podražaji i što sve možemo smatrati stresom – to je teško precizno odrediti.

Možemo reći da postoji onoliko mogućih definicija stresa koliko i ljudi. Ti sigurno imaš određene stvari u životu koje osobno doživljavaš stresnima, a drugi ljudi možda ne. I obratno: netko koga poznaješ sigurno vidi stres u nekim stvarima koje su tebi potpuno normalne i ni po čemu problematične.

Kad govorimo o antifragilnosti, važno je poznavati i ova tri pravila:

  1. Moraš poznavati sebe: Ako želiš dugoročno unaprijediti svoje mentalno zdravlje, važnije je da za tebe da znaš jesi li i koliko si fragilan/a, nego da možeš predvidjeti kada ćeš idući put doživjeti nešto stresno. Zato trebaš dobro poznavati sebe, posebno svoje slabosti, i onda postupno raditi na tome da fragilnost pretvaraš u antifragilnost.
  2. Antifragilnost ovisi o kontekstu: Povezano s time da smo svi različiti i svi imamo svoje shvaćanje stresa, i antifragilnost se razlikuje od situacije do situacije. Nije isto biti antifragilan na poslu, u međuljudskim odnosima ili u sitnim pojedinostima svakodnevnog života (vidi primjere dolje).
  3. Antifragilnost je ograničena: Iako gotovo u svakoj situaciji možeš biti antifragilan/a, tj. imati koristi od stresa, trebaš znati da je to ograničena sposobnost. Kroz sljedećih nekoliko primjera bit će ti jasnije kako procijeniti svoju antifragilnost u različitim situacijama.

Antifragilnost na poslu

Ako želiš cjelovito raditi na svom mentalnom zdravlju, onda ne smiješ zanemariti utjecaj koji na tvoje mentalno zdravlje može imati posao koji radiš. Ako si na poslu redovito izložen/a stresu i možda bi čak radije radio/la nešto drugo, ali ne znaš što ili se ne usudiš dati otkaz, onda si u tom kontekstu fragilan/a. Ako ništa ne učiniš, svaki novi izazov, novi rok i svaki sastanak koji radije ne bi imao/la samo će pojačavati tvoju fragilnost, a konačni rezultat toga može biti i burnout. To sigurno želiš izbjeći.

Prema teoriji antifragilnosti Nassima Nicholasa Taleba, koji je i skovao taj pojam, jedan od glavnih uzroka fragilnosti jest nedostatak opcija. I obratno, što više opcija, to veća antifragilnost. U kontekstu stresa na poslu, to bi značilo da ako želiš postati antifragilan, trebaš poraditi na svojim opcijama. Evo o čemu trebaš razmisliti:

  • Kad bi mogao/la birati, što bi drugo radio/la? Što te u tome sprječava? Možeš li možda upisati neki tečaj ili edukaciju s kojom bi lakše mogao/la doći do svog idealnog posla? Je li ti tvoj posao jedini izvor prihoda? Imaš li neke dodatne opcije za to? Čak i ako ne, imaš li dovoljno štednje u svom “kriznom fondu” koja bi ti omogućila određeno prijelazno razdoblje između trenutnog i potencijalnog novog posla? Ako ne, što možeš učiniti da to osiguraš?
  • Ako imaš druge opcije koje možeš raditi i dovoljno si financijski stabilan da ti otkaz ne bi bio prevelik problem, ali ipak iz bilo kojeg razloga još uvijek ne želiš otići s posla koji ti svakodnevno stvara stres, jedan mali trik koji ti može dodatno pomoći u stresnim uvjetima na poslu jest lažno otkazno pismo. Napiši detaljno otkazno pismo i u njemu reci sve što ti smeta i što ne voliš, sve što svima zamjeraš, a onda ga spremi negdje na dohvat ruke, npr. u ladicu u radnom stolu. Tako ćeš se kod svake iduće stresne situacije moći prisjetiti da imaš spremno otkazno pismo i da u bilo kojem trenutku možeš odlučiti dati otkaz. Čak i ako to ne učiniš, svaka takva stresna situacija podsjetit će te na činjenicu da ti kontroliraš situaciju i da u bilo kojem trenutku možeš odlučiti kad ti je dosta.

Antifragilnost u odnosima i komunikaciji

Mnogima su međuljudski odnosi velik izvor stresa i općenito izazova za mentalno zdravlje. Prema uvriježenim stereotipima osobe koje imaju problema s međuljudskim odnosima obično su introvertirane, sramežljive, pasivne itd. No to ne mora biti tako. Netko može biti socijalno anksiozan i zbog toga što ima previsoko mišljenje o sebi te se boji “riskirati” svoj zamišljeni “ugled” pred drugima. To se posebno vidi u situacijama kao što su različiti društveni događaji:

  • Ako ti sama pomisao o druženju s većim brojem ljudi, pogotovo nepoznatih ljudi, stvara anksioznost i tjera te da unaprijed smišljaš kreativne izgovore zašto se ipak nećeš pojaviti, onda ti je vjerojatno jasno da si u tom pogledu fragilan/a. Ako to želiš promijeniti, prvo što trebaš shvatiti jest da ti nisi najvažniji/a i da nisi u središtu pozornosti. Najvažnije, ne bi trebao/la biti u središtu svoje pozornosti.
  • Socijalna anksioznost općenito proizlazi iz razmišljanja o tome kako nas drugi vide, što o nama misle, što će nam se dogoditi itd. Ali ako se iz razmišljanja o “ja, ja, ja, ja” prebacimo u razmišljanje o “ti, ti, ti, ti”, svaki takav događaj odmah skroz drukčiju perspektivu. Postavi se tako kao da je svaka osoba na tom druženju prilika da toj osobi postaviš neko pitanje, da joj kažeš nešto lijepo ili (ako vidiš da je jednako nervozna kao i ti) da joj pomogneš da se opusti. U tom procesu ne samo da ćeš učiniti nešto dobro za druge, nego ćeš se i ti pokazati u dobrom svjetlu. Tako ono što si dotad smatrao/la stresnim odjednom može postati prilikom za nešto dobro.

Antifragilnost u svakodnevici

Antifragilnost kao strategija za mentalno zdravlje može se primijeniti i u najsitnijim dijelovima svakodnevice. Primjerice, osim što tvoja (anti)fragilnost ovisi o opcijama kojima u određenom kontekstu raspolažeš, ona ovisi i o tome koliko si jako navezan/a na nešto što posjeduješ ili na očekivanja koja imaš. Jedan razlog za to je kognitivna pristranost koju nazivamo nesklonost gubitku, zbog koje nas više pogađa neki gubitak, nego što nas veseli jednako vrijedan dobitak. A što bi u tom slučaju bilo antifragilno? Pogađaš – obrnuto. Antifragilan/a si onda kada u situaciji određenog stresa možeš više dobiti, nego izgubiti. Evo primjer kako to možeš postići:

Svi znamo koliko stresno može biti kada nas počne izjedati neizvjesnost oko nečega što smo planirali ili nečega čemu smo se nadali. Bilo da se radi o dogovorenom druženju, o planovima za putovanje ili bilo kojoj aktivnosti za koju si se pripremio/la, čim se pojavi neizvjesnost da se to možda neće ostvariti, a pogotovo ako se ispostavi da doista neće, takva iskustva su posebna vrsta stresa – pogotovo ako si osoba koja voli planirati i znati unaprijed.

Ako u takvim situacijama želiš osigurati antifragilnost, onda pored glavnog plana unaprijed pripremi nekoliko stvari koje silno želiš raditi, ali za njih možda nemaš vremena. To treba biti zaista nešto što te zanima i što želiš raditi prvom prilikom (npr. pogledati neki film, čitati knjigu, kupiti nešto, otići na izlet, javiti se dragom prijatelju kojeg dugo nisi vidio/la itd.). U tom slučaju, kad ti prvi plan propadne, nećeš u tome vidjeti samo gubitak tog plana, nego i priliku da činiš nešto od svega ostalog na popisu. Zapamti: opcije!

______________________________________________________________________________________

Želiš znati više o antifragilnosti i kako je ostvariti u svom životu? Na pravom si mjestu!

Prijavi se na edukaciju Stres pod kontrolom i nauči sve o antifragilnosti i mnogim drugim psihološkim metodama i alatima koji će ti pomoći da postaneš snažnija i sretnija verzija sebe.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

Podijeli
Preuzmi besplatni e-book
Prijavom na newsletter, dobivaš besplatni e-book.
Redovito ti stižu i korisni savjeti za osobni razvoj.

Sve informacije vezane uz zaštitu osobnih podataka možeš saznati ovdje.
Ime:
Prezime:
Email:
Kontaktiraj nas
Kontakt telefon: +385 91 525 6511
Ime:
Prezime:
Email:
Poruka:
Plaćanje
Inkubator izvrsnosti

Adresa: Vodnikova 5, 10000 Zagreb

OIB: 99870145004


Plaćanje možeš izvršiti na račun:
IBAN: HR4023400091111224816

Ili skeniraj barkod i unesi iznos:
QR code
Dizajn i izrada
Regulus
Inkubator izvrsnosti. Sva prava pridržana 2024.