Burnout sindrom – kako se nositi sa stresom?

“Ako više nismo u mogućnosti da promijenimo situaciju, izazvani smo da promijenimo sebe.“

Viktor E. Frankl

Osjećaš da ćeš izgorjeti ili da si na korak do potpunog gubitka interesa za posao? Gdje ima dima, ima i vatre! Velika je šansa da si potencijalna žrtva burnouta – najvećeg neprijatelja suvremenog čovjeka od pojave Internet Explorera. U sljedećim odlomcima pročitaj više o burnoutu; kako ga prepoznati i spriječiti.

Što je burnout?

Burnout je sindrom koji nastaje kao posljedica kroničnog stresa na radnom mjestu koji nije uspješno suzbijen. Uključen je u 11. reviziju Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11) kao profesionalni fenomen, ali ne i bolest.

Karakteriziraju ga tri dimenzije:

• osjećaj iscrpljenosti ili nedostatka energije,
• povećana mentalna distanca od posla, ili osjećaj negativizma ili cinizma u vezi s poslom,
• smanjena profesionalna učinkovitost.

Egzistencijski vakuum 

U drugoj polovici 20. stoljeća burnout ulazi na velika vrata. Gotovo u isto vrijeme kada je Viktor Frankl, poznati austrijski psihijatar i utemeljitelj logoterapije, upozorio na nikad veći nedostatak smisla u životima ljudi i pojavu egzistencijskog vakuuma. 

Sa stajališta logoterapije, izgaranje je bol nastala gubitkom egzistencijalnog značenja. Frankl je sugerirao da je egzistencijalno značenje temeljno važno za mentalno zdravlje. Pojam egzistencijski vakuum definirao je kao gubitak životnih interesa i nedostatak inicijative i proaktivnosti, što može dovesti do dubokog osjećaja besmisla i konačno – do burnouta.

Uzroci burnouta 

Diljem svijeta tri od pet radnika kažu da su doživjeli burnout. Tri od pet! Ako ti nisi jedan/a od njih, velika je vjerojatnost da je to tvoj/a kolega/ica. Američka studija iz 2020. pokazala je da je ta brojka tri od četiri. Općenito, burnout se pogoršao tijekom pandemije. 

Najčešći uzroci burnouta su: 

• Osjećaj prezaposlenosti
• Nedostatak izazova
• Vremenski pritisak
• Sukobi s kolegama

U svojoj srži, burnout nastaje kada se posvetimo raznim stvarima, ali zanemarujemo vlastite potrebe. Riječ je o pretjeranom naprezanju – preuzimamo previše odgovornosti, aktivni smo na poslovnim frontama, a istovremeno ne tražimo ili ne prihvaćamo podršku. 

Čimbenici koji mogu povećati rizik od burnouta uključuju: dugo radno vrijeme, veliki obujam posla, neravnotežu između privatnog i profesionalnog života, rad u profesiji koja je podložna stresu i osjećaj da imamo malo ili nimalo kontrole nad svojim poslom.

60% mladih ljudi od 18 do 24 godine i 41% od 25 do 34 godine izjavilo je da je konstantni pritisak da ostvare uspjeh njihov najveći stresor, u usporedbi sa samo 6% ljudi u dobi od 55 godina koji dijele isto mišljenje. 

Stress: Are We Coping? Research Report, 2018

Kako prepoznati da si na rubu burnouta?

Ako ove uzroke ne prepoznaš na vrijeme i ne uhvatiš se u koštac s njima mogao/la bi se opeći. Istraživanja su pokazala kako burnout za sobom vuče i ostale negativne posljedice (glavobolja, umor, želučani problemi itd.)

Prvi korak je, dakle, prepoznati potencijalnu opasnost. To znači razumjeti razliku između stresa i burnouta. Kao što smo već definirali, burnout je posljedica neriješenog kroničnog stresa. Ako je stres kratkotrajan ili vezan uz određenu situaciju/predmet, najvjerojatnije nije štetan. Međutim, ako imaš osjećaj da je stres beskrajno dug i uzrokuje osjećaj praznine, apatije i beznađa – riječ je o burnoutu.

Četiri su faze burnouta.

•  Prva faza medenog mjeseca je vrijeme kada ti posao predstavlja veselje i nijedan zadatak nije pretežak. 
• Nakon toga nastupa faza realnosti u kojoj se sve više trudiš i napornije radiš uz svakodnevna razočarenja i frustracije. 
• Treća je faza razočaranja u kojoj upadaš u začarani krug – umor, nervoza, depresija, problemi sa spavanjem, samo su neki od problema s kojima se suočavaš. Počinješ se kritički odnositi prema kolegama i nadređenima. 
• Posljednja, alarmna faza, obilježena je osjećajem iscrpljenosti i istrošenih mentalnih i fizičkih rezervi. Imaš osjećaj stalnog neuspjeha, gubiš samopouzdanje i upadaš u teški očaj. 

Kako spriječiti burnout?

Burnout možeš spriječiti pomoću tehnika logoterapije, asertivnom komunikacijom, organizacijom vremena te upravljanjem emocijama i stresom. U sljedećim odlomcima objasnit ćemo kako kroz različite korake primijeniti sve navedeno.

Radi sa svrhom

Ovo je prvo i najvažnije pravilo koje možeš ostvariti pomoću Logoterapije. Logoterapija izravno rješava nedostatak smisla pomažući ljudima da otkriju smisao i smanje svoje osjećaje tjeskobe.

Smatraš li da tvoj posao ima dublju svrhu, osim plaće koju zaradiš? Ako je odgovor NE, ovo je prvi korak prevencije burnouta. Rad sa svrhom pomoći će ti da smanjiš količinu stresa i izbjegneš burnout. Zastani na trenutak i razmisli: Kako tvoj posao čini život boljim za tebe i druge ljude? Kako bi mogao/la dodati više značenja onome što radiš svaki dan? 

Pomoću tehnika logoterapije možeš pronaći smisao u radu i izbjeći burnout, stres i depresiju kao najčešće negativne posljedice nedostatka smisla u privatnom i poslovnom životu. Kako ti logoterapija može poboljšati kvalitetu cjelokupnog života možeš saznati na edukaciji Logoterapija: traganje za smislom. 

Istraživanje iz 2019. Pokazalo je da burnout nije isključivo povezan s preopterećenjem na radnom mjestu, već s postavljanjem površnih ciljeva kao što su novac ili moć. Umjesto toga, odredi ciljeve koji donose smisao, svrhu i ispunjenje. Ciljeve koji su povezani s osobnom misijom. 

Napravi analizu trenutnog stanja na radnom mjestu

Iz dana u dan si preopterećen poslom i imaš osjećaj da nosiš veći teret nego što možeš podnijeti? Vrijeme je da sjedneš i napraviš dubinsku analizu svog radnog vremena kao drugu preventivu burnoutu. Na komad papira napiši što se od tebe očekuje, a što ne, kakva je organizacija radnog vremena i na koji način se komunicira u uredu. Ova analiza pomoći će ti da identificiraš u kojem dijelu leži najveći problem i potencijalni stresor. Pomoći će ti promijeniti perspektivu iz koje gledaš na posao – pomoći će ti preuzeti odgovornost i promijeniti ono što ne funkcionira. Naravno, koliko je to u tvojoj moći.

Ako smatraš da ti nadređeni dodjeljuju više posla nego što možeš podnijeti, razgovaraj s njima o tome. Daj im do znanja da takvo opterećenje dovodi do sagorijevanja i pripremi plan kako to promijeniti. Po potrebi, delegiraj zadatke i napravi listu prioriteta. Ne zaboravi preuzeti odgovornost za svoje vrijeme. Nerijetko smo i sami krivi za stres zbog loše organizacije vremena. Učini svoj rad produktivnijim i smanji stres pomoću dobre organizacije vremena. 

Odnosi s kolegama temelj su dobre atmosfere na radnom mjestu. Nažalost, nije uvijek moguće ostvariti dobre odnose sa svima. Najbolji način komunikacije u poslovnom svijetu je asertivna komunikacija. Ovakvim načinom komunikacije govoriš mirnim tonom, slušaš sugovornika s poštovanjem dok istovremeno štitiš svoje mišljenje i iznosiš vlastite potrebe. Možda ne možeš poboljšati odnos sa svima, ali asertivnošću možeš pokušati ostvariti bolju atmosferu koja će svakako umanjiti stres. 

Pobrini se za mentalno i fizičko zdravlje

Potrošenu fizičku i emocionalnu energiju na radnom mjestu bitno je nadoknaditi. To ćeš učiniti tako da usvojiš dobre navike spavanja, vježbanja i zdrave prehrane. Uz navedeno, bitno je održavati odnose s dragim ljudima i pronaći ispušni ventil u vidu hobija. Briga za sebe nikad nije bila važnija – ne zaboravi na vlastiti um i tijelo!

Vježbaj

Vježbanje nije dobro samo za tvoje fizičko zdravlje, već i emotivno stanje. Može ti pomoći u ublažavanju stresa i stvaranju dobrog raspoloženja. Povećanje energije i produktivnost u radu još su neke od nuspojava vježbanja. Usvoji novu naviku vježbanja i iskoristi pauzu da se fizički aktiviraš. 

Zdravo se hrani

Zdrava prehrana, posebno ona bogata omega-3 masnim kiselinama, može biti prirodni antidepresiv. Također, vitamini B i C uspješno djeluju na smanjenje razine stresa. Istraživanja su pokazala da vitamini iz B skupine uspješno djeluju na smanjenje stresa i općenito su dobra prevencija burnouta. Neophodni su za zdravlje mozga, a snižene razine vitamina B12 mogu udvostručiti šanse za razvoj depresija. 

Pazi na spavanje

Zdrava navika spavanja ključna je za našu mentalnu i fizičku dobrobit. Našem tijelu je potreban san kao vrijeme za odmor i obnovu. Pridržavanje ustaljenog rasporeda spavanja pomoći će ti da održiš zdravu ravnotežu između poslovnog i privatnog. U prijevodu, krevet nije mjesto za rad! Nedostatak sna jedan je od najčešćih uzroka burnouta. 

Održavaj odnose s drugima i uloži u osobni razvoj

Bogata interakcija s drugima i kontinuirani osobni i profesionalni razvoj još su jedan od načina sprječavanja burnouta. Njeguj odnose s dragim ljudima i potraži pomoć ako ti je potrebna. Pronađi mentore i kolege koji ti mogu pomoći da stekneš nova znanja i vještine koje će ti pomoći u stvaranju kvalitetnijeg života. Uloži u sebe danas kako bi se sutra mogao/la nositi s različitim izazovima koje život donosi. 

Izloženost nekontroliranom, svakodnevnom stresu može dovesti do burnouta. Zato je važno privatni i poslovni život učiniti smislenim istovremeno čuvajući svoje mentalno i fizičko zdravlje. Hoće li sve veći broj zaposlenika zahvaćenih burnoutom spaliti planet? Ne znam, ali jedno je sigurno – odgovornost je na nama. Zato, pobrini se za sebe i uloži u osobni razvoj. Ugasi vatru i pomoću logoterapije kreni u potragu za smislom! Držim ti fige!

____________________________________________________________________________________________________________

Želiš znati više o tome kako primijeniti logoterapijske ideje u svakodnevici? Na pravom si mjestu!

Prijavi se na edukaciju Logoterapija: traganje za smislom i otkrij logoterapijske tehnike, testove i vježbe koji ti mogu pomoći da osiguraš svoju dozu smisla u privatnom i poslovnom životu.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

• Facebook
• Instagram
• LinkedIn
• YouTube