Jesi li ikad primijetio/la da u različitim vezama završavaš s istim tipom problema? Ili da na poslu uvijek ulazi u istu vrstu sukoba, bez obzira na to koliko puta promijeniš radnu okolinu?

Ako ti se čini da živiš istu priču iznova i iznova, nisi lud/a. Postoji psihološki koncept koji objašnjava zašto se to događa. Zove se životni skript.

Životni skript je nesvjesni životni plan koji si stvorio/la još u djetinjstvu, a koji i danas određuje kako razmišljaš, što osjećaš i kako se ponašaš. U ovom članku otkrit ćeš kako nastaje taj nevidljivi scenarij, koji su obrasci najčešći i, što je najvažnije, kako ga možeš prepoznati i promijeniti.

Što je zapravo životni skript?

Pojam životnog skripta uveo je Eric Berne, američki psihijatar i utemeljitelj transakcijske analize. Prema Berneu, svako dijete do otprilike pete ili šeste godine života donosi ključne odluke o sebi, drugima i svijetu --- odluke koje potom oblikuju čitav životni put.

Te odluke nisu racionalne ni promišljene. Donosi ih malo dijete koje pokušava preživjeti u svom obiteljskom sustavu. Ali upravo zato su tako duboke i upravo zato ih je tako teško osvijestiti.

Životni skript možeš zamisliti kao scenarij filma koji ti je netko drugi napisao, a ti ga igraš bez da znaš da postoji. Igraš ga na poslu, u vezama, u prijateljstvima. Ponavljaš iste obrasce razmišljanja, osjećanja i ponašanja --- automatski, nesvjesno.

Istraživači Shaver i Hazan procjenjuju da oko 40% odraslih osoba ima nesiguran stil privrženosti koji proizlazi upravo iz ranih odnosa s roditeljima. A ti rani obrasci ne ostaju u djetinjstvu, prate nas u odraslu dob i oblikuju naše najvažnije životne odluke.

Kako uvjerenja kreiraju tvoju stvarnost

Zamislimo konkretan primjer. Recimo da si odrastao/la s uvjerenjem: „Nisam dovoljno dobar/dobra."

To uvjerenje, kojeg najčešće nisi ni svjestan/svjesna, oblikuje sve ostalo:

• Misli: „Novi kolege me sigurno neće prihvatiti. Neću im biti zanimljiv/a."
• Osjećaji: strah, nesigurnost, bespomoćnost
• Ponašanje: povlačenje, šutnja na sastancima, izbjegavanje izlaganja

I onda se događa nešto paradoksalno: ponašanje potvrđuje uvjerenje. Jer kad se povlačiš i šutiš, ljudi te zaista manje primjećuju. A ti onda misliš: „Vidite, znao/la sam da nisam dovoljno dobar/a."

Eric Berne je ovo nazvao samoispunjavajućim proročanstvom. Ne zato što je uvjerenje istinito, nego zato što ga ponašanjem pretvaramo u stvarnost.

„Ponašanje ljudi dijelom je programirano njihovim skriptom --- životnim planom postavljenim u ranom djetinjstvu. Srećom, skripte je moguće promijeniti jer nisu urođene, već naučene." --- Eric Berne

Kako nastaje životni skript?

Životni skript ne nastaje odjednom. Oblikuju ga poruke koje primamo tijekom odrastanja --- i to na više načina:

• Verbalne poruke: ono što nam roditelji, skrbnici i okolina izravno govore: „Bit ćeš slavna jednog dana", „Nikad ništa od tebe neće biti", „Spor si kao puž"
• Neverbalne poruke: ton glasa, mimika, emocionalna dostupnost ili nedostupnost roditelja
• Atribucije: kad nas opisuju usporedbama: „Ti si baš kao tvoja teta" - čime nam nesvjesno pripisuju tuđe osobine i očekivanja
• Modeliranje: promatranje kako se roditelji ponašaju i nesvjesno usvajanje njihovih obrazaca

Ono što je posebno važno razumjeti: djeca su ranjiva i bespomoćna. Nemaju kognitivne sposobnosti da kritički procijene poruke koje dobivaju. Petogodišnjak ne može pomisliti: „Tata previše radi jer ne zna drugačije ostvariti bliskost." Umjesto toga, dijete zaključuje: „Tako se živi. Tako treba biti."

I upravo zato skriptne odluke ostaju s nama --- sve dok ih ne osvijestimo.

Pet pokretača: ponašanja kojima „zarađujemo" ljubav

Jedan od najvažnijih elemenata skripta su takozvani pokretači (driveri) --- obrasci ponašanja koje smo razvili kako bismo dobili prihvaćanje, pažnju i ljubav od roditelja.

Taibi Kahler identificirao je pet osnovnih drivera:

• Budi savršen/a (Be Perfect): moraš sve napraviti besprijekorno, nema mjesta za greške. Detaljist si do krajnjih granica, ali te svaka pogreška duboko pogađa.
• Budi jak/a (Be Strong): ne pokazuj emocije, stisni zube i nastavi dalje. Ljudi s ovim drajverom djeluju čvrsto izvana, ali iznutra se osjećaju odsječeno od svojih osjećaja.
• Trudi se (Try Hard): ulažeš ogromnu energiju, vrijeme i trud u posao. Vrijednost mjeriš kroz napor. Problem nastaje kad ne možeš stati ni onda kad bi trebalo --- na odmoru, vikendu, u bolesti.
• Požuri (Hurry Up): stalno žuriš, imaš milijun projekata, brzo pričaš, preskačeš s jednog na drugo. Nedostaje ti dubina i prisutnost u onome što radiš.
• Ugodi drugima (Please Others): usmjeren/a si na tuđe potrebe, stalno se prilagođavaš. Osjećaš se dobro kad su drugi zadovoljni, ali zanemaruješ vlastite potrebe.

Svaki od ovih pokretača ima pozitivnu stranu - marljivost, snaga, empatija, učinkovitost, preciznost. Problem nastaje kad pokretač postane prisila. Kad više nemaš izbor, nego moraš tako funkcionirati da bi se osjećao/la prihvaćeno.

Zamislimo to ovako: driveri su poput balona koji te drže iznad vode. Sve dok se ponašaš u skladu s driverom, osjećaš da si „OK". Ali ispod površine vise utezi, zabrane koje te vuku dolje.

Zabrane: ono što ti „nije dopušteno" osjećati

Ispod pokretača leže zabrane --- poruke koje smo primili najčešće neverbalno i koje nam govore što ne smijemo biti, osjećati ili raditi.

Mary i Bob Goulding identificirali su 12 temeljnih zabrana, među kojima su:

• Nemoj osjećati
• Nemoj biti blizak/a
• Nemoj biti važan/a
• Nemoj pripadati
• Nemoj misliti
• Nemoj uspjeti

Veza između drivera i zabrana je ključna. Na primjer, ako imaš pokretač „budi jak/a", u pozadini može stajati zabrana „nemoj osjećati". Sve dok potiskuješ emocije, osjećaš se sigurno. Ali čim pokažeš ranjivost, dolazi unutarnji strah od odbacivanja.

Ili ako imaš driver „trudi se", zabrana u pozadini može biti „nemoj biti važan/a"... jer tvoja vrijednost nije u tome tko jesi, nego u tome koliko radiš.

Četiri životne pozicije: kako gledaš na sebe i druge?

Iz skripta proizlaze i takozvane životne pozicije --- temeljna uvjerenja o sebi i drugima koja oblikuju sve naše odnose. Frank Ernst ih je prikazao u poznatom modelu „OK Corral":

1. Ja sam OK, ti si OK (+/+) Zdrava pozicija. Uvažavaš sebe i druge. Komuniciraš otvoreno, prihvaćaš i daješ ugodne signale. Ovo je pozicija kojoj težimo.

2. Ja nisam OK, ti si OK (-/+) Osjećaš se manje vrijednim/om u odnosu na druge. Sklon/a si popuštanju, ugađanju i samokritici. Istraživanja o privrženosti ovo povezuju s anksioznim stilom privrženosti.

3. Ja sam OK, ti nisi OK (+/-) Osjećaš se superiorno, kritiziraš druge, teško prihvaćaš tuđe mišljenje. Ova pozicija je često obrambeni mehanizam --- iza prividne sigurnosti krije se duboki strah.

4. Ja nisam OK, ti nisi OK (-/-) Pozicija beznadnosti i povlačenja. Osoba ne očekuje pomoć ni od sebe ni od drugih. Povezuje se s dezorganiziranim stilom privrženosti i nosi najveći rizik za razvoj ovisnosti i mentalnih problema.

Ono što je fascinantno: u različitim životnim ulogama, na poslu, u obitelji, u prijateljstvima, možeš zauzimati različite pozicije. Ali svi imamo jednu osnovnu poziciju na koju se vraćamo pod stresom.

Kako prepoznati vlastiti skript?

Prepoznavanje skripta nije jednostavno upravo zato što je nesvjestan. Ali postoje pitanja koja ti mogu pomoći da počneš osvješćivati vlastite obrasce:

• Koje osobine pripisuješ sebi? Nabroji pet osobina kojima bi se opisao/la. Jesu li pretežno pozitivne ili negativne?
• Što osjećaš da ti „nije dopušteno"? Postoji li emocija koju nikad ne izražavaš, npr. ljutnja, tuga, strah? Ako kažeš „ja se nikad ne ljutim", to može biti signal potisnutog osjećaja.
• Kako zamišljaš svoj život za 5 godina? Jesu li tvoje fantazije pozitivne ili negativne? Očekuješ li ispunjenje ili neuspjeh?
• Koliko energije ulažeš u različite životne uloge? Razmisli o sebi kao radniku, prijatelju, partneru, roditelju. Odgovara li raspodjela energije tvojim stvarnim željama ili je posljedica drivera?

Jedan od snažnih alata koji terapeuti koriste su asocijativne karte (poput Dixit karata). One te mogu odvesti do uvida do kojih racionalnim razmišljanjem ne bi mogao/la doći upravo zato što zaobilaze naše uobičajene obrambene mehanizme.

Možeš li promijeniti vlastiti skript?

Ovo je možda najvažnija poruka ovog članka: da, možeš.

Jedna od temeljnih filozofskih premisa transakcijske analize glasi: čovjek donosi odluku --- i tu istu odluku može promijeniti. Skript nije urođen. On je naučen. A sve što je naučeno, može se prenaučiti.

To ne znači da je promjena jednostavna. Zahtijeva osvješćivanje obrazaca, emocionalnu otvorenost i najčešće, podršku stručne osobe. Ali sam čin prepoznavanja skripta već otvara prostor za promjenu.

Jer kad shvatiš da scenarij postoji --- više nisi samo glumac. Postaješ i redatelj.

Želiš dublje istražiti vlastite nesvjesne obrasce i naučiti kako ih transformirati?

Pridruži nam se na edukaciji iz Transakcijske analize autentičnijem i ispunjenijem životu.