3. mirovinski stup: zašto bi svatko trebao u njega ulagati? (1. dio)

Prvo pitanje s kojim se susreću mnogi ljudi koji počinju štedjeti je: gdje u početku uložiti novac? Možda nemaš velika sredstva koja odvajaš svaki mjesec. Ne privlače te neka veća i rizičnija ulaganja. Znaš da štednja u banci daje iznimno male prinose. 3. mirovinski stup je dobra opcija, a u nastavku saznaj zašto.

Prisilni sustav koji loše funkcionira

Zaposleni već po sili zakona dio plaće odvajaju u prvi i drugi mirovinski stup. No, to i nije neka sreća.

Mirovinski sustav u Hrvatskoj je na vrlo klimavim nogama. Odnos korisnika mirovina i uplatitelja u mirovinski sustav popeo se na 1:1,23. Prosječna mirovina za prosinac 2020. iznosila je 2.755,03 kn.

15% bruto plaće koje svaki mjesec uplaćuješ u prvi mirovinski stup ne ostaju tebi. U njemu se novac ne akumulira, nego odmah troši. Iz tvojih uplata pokrivaju se današnje mirovine, a tebi ostaje nada da će isti princip vrijediti i kad se umiroviš. 

5% koje svaki mjesec uplaćuješ u drugi stup tvoja je osobna štednja. Ona se kapitalizira, ali s relativno lošim prinosima. Većina sredstava iz drugog stupa ulaže se u državne obveznice RH koje imaju vrlo loš investicijski status.

U prošloj godini, fondovi u drugom stupu su zaradili od 0,43% do 1,15% prinosa. Vrlo slabo ako se usporedi s prinosima drugih mirovinskih fondova. Npr. norveški državni mirovinski fond imao je prinos od 10,9%.

3. mirovinski stup

Situacija s trećim stupom je ponešto drugačija. Za članstvo u dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF) od 2019. ne postoji ulazna naknada. Također, na isplaćena sredstva ne plaća se porez. Sva štednja se dalje ulaže i ostvaruje prinose.

Novac se može podići tek nakon 55. godine. To pak znači da će u većini slučajeva biti dovoljno vremena da se prinosi akumuliraju.

Prinosi nisu impresivni, ali su zamjetno bolji nego u drugom stupu. U tablici ispod prikazani su prosječni godišnji prinosi (PGP) DMF-ova u postotnom iznosu za posljednjih tri i pet godina te od osnutka.

Iako prinosi nisu impresivni, situaciju mijenjaju državna poticajna sredstva (DPS). Na sve uplate država dodaje 15% DPS do maksimalnog iznosa od 750 kn godišnje.

Stoga optimalna uplata u treći stup iznosi 5.000 kn godišnje jer se na taj način ostvaruje maksimalan iznos DPS. Na taj ukupni iznos (uplata + DPS) se obračunava prinos fonda. S prosječnih 5% prinosa koje su dugoročno DMF-ovi ostvarivali, uloženih 5.000 kn će na kraju godine iznositi 6.037,50 kn.

Dakle, tvoj prinos će na kraju godine iznositi preko 20%. Istina, to će biti samo u godini uplate jer se DPS obračunavaju samo na početnu uplatu. Sljedeće godine, na tvojih 6.037 kn obračunat će se prinos fonda, a DPS će se obračunati samo na novu uplatu ako ju napraviš. No, i dalje su to prilično dobri uvjeti.

Primjerice, uz mjesečnu uplatu od 500 kn i pretpostavku prinosa od 5.4%, tvoji ulozi će nakon 30 godina narasti na gotovo pola milijuna kuna. Od toga će iznos prinosa i poticaja uvelike premašivati iznos uplaćenih sredstava.

Može još bolje

No, dobar prinos može postati još bolji. Naime, poslodavci mogu ostvariti poreznu olakšicu na uplate u DMF do maksimalnih 6.000 kn po zaposleniku godišnje.

S ovom opcijom možeš doći do toga da godišnje uplatiš 3.147,84 kn, a uz DPS i prinos od 5% tvoja imovina iznosit će 7.087,50 kn. To predstavlja razliku od 125% u početnoj godini uplate. Prilično dobro, zar ne?

O tome kako iskoristiti ovu opciju, više u sljedećem tekstu na blogu.

__________________________________________________________________________________________________________________________

Želiš znati na koji način ulagati u 3. mirovinski stup i dobiti najbolji omjer uloženog i dobivenog?

Mi ti možemo pomoći. Prijavi se na edukaciju Projekt: financijska sloboda i saznaj sve o ulaganju koje vodi do financijskog uspjeha.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

• Facebook
• Instagram
• LinkedIn