Viktor Frankl – junak osobne odgovornosti
Viktor Frankl – junak osobne odgovornosti

Ovdje smo već pisali o osnovnim idejama logoterapije, o smislu života i o tome kako logoterapiju primijeniti u svakodnevici. Tema ovog članka je Viktor Frankl, utemeljitelj logoterapije i čovjek koji je cijeli svoj život posvetio pitanju smisla života. U nastavku saznaj tko je bio Viktor Frankl, što je za njega značila osobna odgovornost te kako nam on i danas može biti uzor.

Život prije logora

Viktor Frankl rodio se u Beču kao drugo dijete jedne židovske obitelji, a pitanje smisla života pratilo ga je već od mladosti. Već u srednjoj školi slušao je predavanja iz psihologije. S 15 godina održao je svoje prvo javno predavanje na temu smisla života. U ranim dvadesetima pokrenuo je nekoliko centara za besplatno psihološko savjetovanje mladih u Beču. Kao student posebno se zanimao za problem samoubojstva u austrijskoj studentskoj populaciji. S 25 godina proveo je uspješnu inicijativu s kojom je uspio značajno smanjiti stopu studentskih samoubojstava. Nedugo nakon završetka studija Frankl postaje upravitelj neurološkog odjela u jednoj bečkoj psihijatrijskoj bolnici.

“Čovjeku ne govori instinkt kao životinjama što mora činiti, niti mu više ikakve tradicije nalažu što treba činiti. Uskoro više neće znati što zapravo hoće i tim će više biti spreman činiti ono što drugi od njega hoće.”


– Viktor Frankl, Liječnik i duša

Traganje za smislom

Budući da je bio Židov, Frankl je početkom ‘40-ih godina izgubio sve. Imao je priliku izbjeći tu sudbinu i otići u Sjedinjene Američke Države. No odlučio je ostati sa svojim roditeljima. Smatrao je da je to njegova osobna odgovornost. I tako je s roditeljima, suprugom i ostalim članovima obitelji deportiran u koncentracijski logor. Na ulasku u Auschwitz oduzeto mu je sve što je kod sebe imao, uključujući i rukopis knjige Liječnik i duša, u kojoj je Frankl već tad razradio osnovne ideje logoterapije. To je za njega bilo potresno iskustvo, ali kasnije će imati važnu ulogu za njegovo preživljavanje.

Razdoblje rata Frankl je proveo u čak četiri koncentracijska logora. Frankl je svoja iskustva zabilježio u svojoj najpoznatijoj knjizi Čovjekovo traganje za smislom. Iako to možda zvuči neobično, unatoč patnji i gubicima, Frankl je u logoru uspio pronaći potvrdu svojih ranijih ideja o smislu života. Između ostalog, tamo je jasnije nego ikad prije mogao vidjeti da ono što čovjeka drži na životu nije volja za preživljavanjem, još manje volja za užitkom. Konkretnije, Frankl je kod sebe i kod zatvorenika primijetio da:

  • bez obzira na glad i oskudicu mogu podijeliti komad kruha s onima kojima je potrebnije
  • bez obzira na tugu i bolove mogu tješiti i njegovati najslabije
  • bez ozbira na neizvjesnu sadašnjost utjehu pronalaze u razgovorima o planovima za budućnost
  • u razmišljanju o voljenim osobama pronalaze snagu i u najtežim uvjetima.

Oni koji su to mogli, koji su bili u stanju “odmaknuti” se od svoje patnje i fokusirati se na nešto drugo, imali su puno veće izglede da prežive.

“Život, u konačnici, znači preuzeti na sebe odgovornost za pronalaženje pravog odgovora za životne probleme i ispunjavati zadatke koje život neprestano stavlja pred svakog pojedinca.”


– Viktor Frankl, Čovjekovo traganje za smislom

Počeci logoterapije

Franklova iskustva u logoru, u kombinaciji s ranijim istraživanjima o smislu života, razvila su se u tri važne logoterapijske ideje:

  1. Duhovna dimenzija: U čovjeku postoji prostor slobode koji ostaje netaknut bez obzira na izvanjske okolnosti. To je Frankl nazvao čovjekovom duhovnomdimenzijom. Problem je drugih psihologija što zanemaruju tu dimenziju i čovjeka promatraju mehanički, kao stroj.
  2. Volja za smislom: Iz čovjekove duhovne dimenzije proizlazi temeljna ljudska potreba, a to je volja za smislom. Životni smisao može imati oblik nekog zadatka koji se mora učiniti, poziva koji se mora slijediti ili osobe radi koje nešto radimo.
  3. Osobna odgovornost: Smisao života nije nešto što se samo od sebe događa. Smisao ne možemo izmisliti. Otkrivamo ga kroz osobnu odgovornost, tako što svojim djelima dajemo odgovor na pitanja i izazove koje život pred nas postavlja.

Ubrzo nakon rata, Frankl je utemeljio logoterapiju, psihoterapijsku školu usmjerenu na smisao života. U razdoblju od ‘50-ih do ‘80-ih, Frankl i njegovi suradnici proveli su niz istraživanja kojima su utvrdili da jesmisao života pouzdan i mjerljiv prediktor životnog zadovoljstva i općeg psihičkog zdravlja, koji ne ovisi o dobi, spolu, obrazovanju. Brojna istraživanja do danas su potvrdila da je smisao života povezan, između ostalog, i sa stabilnošću u bračnim odnosima i rastom samopouzdanja. Smisao je povezan i s prevladavanjem posljedica vršnjačkog nasilja, oporavkom nakon smrti voljene osobe i drugih traumatičnih iskustava.

“Stvarnost se prikazuje uvijek u obliku specifične, konkretne situacije, a budući da je svaka životna situacija jedinstvena, proizlazi da i smisao situacije mora biti jedinstven.”


– Viktor Frankl, Nečujan vapaj za smislom

Viktor Frankl i osobna odgovornost

Frankl je cijeli svoj život posvetio logoterapiji. No isto tako Frankl je svojim vlastitim životom potvrdio da logoterapija nije samo lijepa teorija. O tome posebno govori jedna epizoda za vrijeme njegova boravka u logoru. Jedne zime u logoru je izbila epidemija tifusa. Oboljeli su gotovo svi zatvorenici, uključujući Frankla. 

Smrtnost je bila velika, nije bilo lijekova, a simptomi su bili izrazito neugodni. Posebno je opasno bilo noću, kada su bolesnici najviše imali napade delirija, a to je povećavalo opasnost srčanog napada u snu. Kako bi izbjegao tu opasnost, Frankl se trudio ostati budan što je više mogao. To je činio tako što je u mislima pripremao buduća predavanja i zamišljao kako ih drži pred punom dvoranom. Osim toga, Frankl je pokušavao rekonstruirati rukopis knjige Liječnik i duša, koji su mu oduzeli na ulasku u logor, i to na komadićima papira koje je ukrao iz logorskog ureda. Bio je uvjeren da je to njegov zadatak, osobna odgovornost koju nitko drugi nije mogao preuzeti.

Viktor Frankl
Rekonstrukcija rukopisa knjige Liječnik i duša. Izvor: Viktor Frankl Institut.

To je bio Franklov odgovor na pitanje smisla života koji mu je pomogao izdržati najteže uvjete, ne samo u bolesti nego i tijekom cijelog razdoblja boravka u logoru. Nakon logora pa sve do kraja svog života, Frankl se vodio istim načelom kako bi uvijek i u svemu dao najbolje od sebe i živio život u punini.

Možda tvoji životni problemi nisu ni približno teški poput Franklovih, ali uvijek ti pomaže zapitati se:

  • koja je moja osobna odgovornost u ovoj situaciji?
  • ima li nešto što samo ja mogu učiniti?
  • što drugi očekuju od mene, što sam im dužan učiniti?

Preporuke za čitanje

Brojna iskustva iz svog života i života svojih pacijenata, poput onog s rukopisom, Frankl je zabilježio u svojim knjigama, od kojih su mnoge prevedene na hrvatski. Ako ne znaš otkud krenuti, evo nekoliko preporuka:

_________________________________________________________________

Sad znaš nešto više o tome tko je bio Viktor Frankl i što je za njega značila osobna odgovornost. Ako želiš naučiti više o Franklu i logoterapiji, prijavi se na edukaciju Logoterapija: traganje za smislomi otkrij kako primijeniti logoterapijske ideje i metode u svakodnevnom životu.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

Podijeli
Preuzmi besplatni e-book
Prijavom na newsletter, dobivaš besplatni e-book.
Redovito ti stižu i korisni savjeti za osobni razvoj.

Sve informacije vezane uz zaštitu osobnih podataka možeš saznati ovdje.
Ime:
Prezime:
Email:
Kontaktiraj nas
Kontakt telefon: +385 91 525 6511
Ime:
Prezime:
Email:
Poruka:
Plaćanje
SVJETSKI SAVEZ MLADIH JUGOISTOČNA EUROPA

Davora Zbiljskog 28, 10 000 Zagreb

Ured: Vlaška 31, 10 000 Zagreb

OIB: 50632350819


Plaćanje možeš izvršiti na račun:
IBAN: HR0923400091511095361

Ili skeniraj barkod i unesi iznos:
QR code
Fiksni tečaj konverzije: 1€ = 7,53450kn
Dizajn i izrada
Regulus
Inkubator izvrsnosti. Sva prava pridržana 2022.