Što je logoterapija i što nam ona govori o životu?

Logoterapija je psihoterapijska škola usmjerena na liječenje pomoću smisla – točnije, pomoću otkrivanja smisla u životu. Utemeljio ju je slavni austrijski psihijatar Viktor Frankl. U ovom članku donosimo ti osnovne logoterapijske ideje, govorimo o njenoj primjeni u liječenju te o logoterapijskom shvaćanju odgovornosti.

Od logora do logoterapije

Logoterapija je posebna kako po svom sadržaju, tako i po svojoj pozadini. Frankl je cijelo razdoblje Drugog svjetskog rata proveo kao zatočenik u koncentracijskim logorima – točnije četiri logora, uključujući Auschwitz. U logorima je izgubio sve što je do tada imao: obitelj, prijatelje, posao… ali ne i smisao života.

Unatoč okrutnim okolnostima koncentracijskih logora, Frankl nije odustao od uvjerenja da život uvijek i u svim okolnostima ima smisla. Temeljni je zadatak svakog čovjeka biti odgovoran za smisao svog života. Frankl je vjerovao da to nužno vrijedi za sve ljude i da je svaki čovjek za to sposoban, bez obzira na društveni položaj, način življenja ili bilo kakve životne okolnosti.

Potvrdu toga vidio je i u logoru, kod zatvorenika koji su i u najtežim uvjetima bili u stanju uzdići se iznad vlastite patnje i uvijek tražiti priliku da učine neko dobro. Svoja iskustva iz logora Frankl je objavio u knjizi Čovjekovo traganje za smislom, koja je do danas prevedena na dvadesetak jezika i prodana u više milijuna primjeraka diljem svijeta.

“Život, u konačnici, znači preuzeti na sebe odgovornost za pronalaženje pravog odgovora za životne probleme i ispunjavati zadatke koje život neprestano stavlja pred svakog pojedinca.”

Viktor Frankl

Što logoterapija kaže o čovjeku?

Frankl je smatrao kako postojeći psihoterapijski pravci nemaju potpunu sliku o čovjeku. Svi oni zanemaruju čovjekovu duhovnu dimenziju. U tu dimenziju spadaju sve one čovjekove sposobnosti koje ga razlikuju od drugih bića, a najvažnije su:

• samosvijest
• sebedistanciranje
• sabenadilaženje
• volja za smislom.

Čovjeka dakle čine tri dimenzije: tjelesna, duševna i duhovna. Problem koji nastane na području jedne dimenzije, ne može se rješavati u drugoj. Ako čovjeka svodimo samo na jednu dimenziju, riskiramo promašiti izvor njegova problema. Tako je nastala potreba za novim psihoterapijskim pravcem koji će se baviti problemima i bolestima duha (tzv. noogenim neurozama).

Logoterapija u praksi

Ako su zatvorenici u logoru mogli zadržati smisao života, to bismo trebali moći i svi mi danas, zar ne? Odgovor ipak nije tako jednostavan.

Prema Franklovim uvidima, suvremeno doba obilježeno je krizom smisla. Čovjek ne može ni živjeti ni raditi bez osjećaja smisla u životu (npr. onoga što čovjek konkretno radi, njegovih trenutnih okolnosti) i smisla života (osjećaja vlastite misije i svrhe). Kriza smisla ima mnoge simptome, a među njima su dosada, depresija, anksioznost, društvena otuđenost, ovisnosti, burnout i sl.

Dosadašnja primjena logoterapije, uključujući na tisuće ispitivanja i znanstvenih članaka, pomogla je znanstveno potvrditi Franklova uvjerenja o smislu života koja je razvio već u logorima. Prema velikoj studiji bečkog Instituta Viktor Frankl iz 2016., logoterapijske metode uspješno se primjenjuju u liječenju niza psihosocijalnih problema, među kojima su:

• depresija
• anksioznost
• PTSP
• suicidalnost
• fobije
• ovisnosti
• burnout sindrom
• opće životno nezadovoljstvo.

Prema mnogim ispitivanjima u spomenutoj studiji, osjećaj za smisao života izraženiji je kod pojedinaca kod kojih već postoji neka svijest o smislu, koji su svjesni važnosti smisla za život ili koji barem u nekoj mjeri aktivno nastoje oko smisla života. To može značiti da se mnogi ljudi muče s kojekakvim problemima s kojima ne uspijevaju izaći na kraj, a da ne znaju da se u pozadini nalazi kriza smisla. A ako nečega nismo svjesni, ne možemo se s time ni nositi.

Osobna odgovornost u logoterapiji

Odgovornost je jedan od najsnažnijih motiva u logoterapiji. Prema Franklu, osobna odgovornost nije nešto opcionalno, nešto od čega možeš odustati. Riječ je o puno dubljem fenomenu koji je usađen u ljudsku narav i čovjekov način življenja. Bez obzira na svjetonazor, moral i vrijednosti po kojima živi, čovjek postoji tako da uvijek daje neki odgovor – odgovara na iskustva, izazove i pitanja koja život pred njega stavlja i polaže račun za svoje odluke.

Naravno, kao što čovjek može zloupotrijebiti svoju slobodu, tako se i odgovornost može pretvoriti u negaciju odgovornosti. Čovjek uvijek odgovara na život, on reagira, uzvraća i ostavlja svoj utisak na stvarnosti koja se pred njega postavlja, ali naše odgovaranje može biti ili autentično ili inertno. Na životne izazove možeš odgovarati ili tako da u svemu zauzimaš svoj stav, tražiš što možeš učiniti i držiš do svojih dužnosti, ili se možeš ponašati kao meduza, koja se uvijek kreće prema podražajima okoline i unaprijed zadanim obrascima.

“Sloboda je u opasnosti da se izrodi u puku proizvoljnost ako se ne živi odgovorno. Zato predlažem da se Kipu slobode na istočnoj obali doda Kip slobode na zapadnoj.”

Viktor Frankl, Čovjekovo traganje za smislom

Logoterapija te podsjeća da je odgovornost jednako važna kao i sloboda. Bez odgovornosti, nema ni prave slobode. Svrha je logoterapije probuditi svijest o tome kod čovjeka pojedinca i u društvu. Samo ako si svjestan/a svoje osobne odgovornosti, možeš doći do autentičnog odgovora na pitanje smisla života.

__________________________________________________________________________________________________________________________

Želiš znati više o tome kako primijeniti logoterapijske ideje u svakodnevici? Na pravom si mjestu!

Prijavi se na edukaciju Logoterapija: traganje za smislom i otkrij logoterapijske tehnike, testove i vježbe koji ti mogu pomoći da osiguraš svoju dozu smisla u privatnom i poslovnom životu.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

• Facebook
• Instagram
• LinkedIn
• YouTube