Kada je vrijednost Ethera početkom godine narasla 500%, pomislio sam kako bih od ulaganja u kriptovalute mogao komotno živjeti. U Etheru sam držao oko trećine kripto ulaganja pa se rast dobro osjetio na mojim prinosima. Ipak, ono što sam znao o pasivnom ulaganju i općenito emocijama na tržištu me odvratilo od takvih misli.
Cijena Bitcoina se još krajem 2016. kretala na nekoliko stotina dolara, dok je u listopadu 2021. prešla 66000 dolara. Uz takav rast, tko se ne bi zainteresirao za ulaganje u kriptovalute.
Ako i ti razmišljaš ovako, nastavi čitati. Postoje stvari koje trebaš znati prije no kreneš s ulaganjem.
S rastom cijena kriptovaluta u zadnjem valu, u Facebook grupu Moj Kripto ulazilo je sve više novih članova. Svakodnevno bi se našlo i po nekoliko objava u stilu: „Novi/a sam ovdje, može savjet u što da ulažem?“
Iskusnijim „igračima“ bi to obično bio povod za ironične komentare poput „kupi visoko, prodaj nisko“.Ironija nije bila bez razloga. Javnost se obično počne zanimati za ulaganje kad cijene snažno rastu. To se može vidjeti i iz zanimljive činjenice: broj pretraga pojma „ulaganje u kriptovalute“ na Googleu raste gotovo paralelno s cijenom Bitcoina.
Na grafu je kretanje cijene Bitcoina u zadnjih godinu dana prikazano zelenom bojom, dok je zlatnom krivuljom označen broj pretraga pojma „ulaganje u kriptovalute“.
Na grafu se vidi da interes za ulaganjem vjerno prati rast cijene. Kako cijena raste, ljudi sve više žele ulagati. Kad cijena krene padati, interes također padne.Tako mali ulagači najčešće kupuju kad je cijena visoko i gube novac kad cijena padne.
Tržište se uvijek kreće u ciklusima u kojima se izmjenjuju razdoblja rasta i pada. U idealnom slučaju, trebaš ulagati kad cijena dotakne dno, a prodavati kad je na vrhu. Problem je što nitko ne zna unaprijed kad će biti vrh, a kada dno.
Iako svi znaju da treba „kupovati nisko, prodavati visoko“, većina ulagača se vodi emocijama. Kada cijene počnu rasti, javlja se optimizam koji s daljnjim rastom tržišta prerasta u ushit, pohlepu i euforiju. Kad cijene krenu padati, javljaju se nelagoda, strah i panika.
Emocije uzrokuju da se mnogi ulagači ponašaju iracionalno. U euforiji, kupuju po visokim cijenama, iako bi trebali prodavati. U recesiji, zbog panike rasprodaju sve po niskim cijenama.
Ni veliki igrači nisu lišeni ovoga, iako u igri emocija najčešće stradaju početnici. Kad se mali ulagači počnu masovno zanimati za ulaganje, cijena je obično već vrlo visoko. Tada su veliki ulagači najčešće već zauzeli pozicije i čekaju daljnji rast kako bi prodali.
Kako znati da je tržište u fazi ushita ili euforije? U svijetu ulaganja, poznato je pravilo:
“Kad ti taksist počne pričati o ulaganju, znaš da je vrijeme za prodaju.“
Ovu uzrečicu možeš sebi prevesti na više načina. Npr. ako ti susjedi, baka ili ekipa s nogometa počnu pričati o ulaganju u kriptovalute, tržište je vjerojatno negdje između ushita i euforije.
Ovo treba biti pouka svim početnicima: ako si se počeo zanimati za ulaganje zato što svi pričaju o tome, velika je vjerojatnost da je tržište u fazi stvaranja mjehura koji će se ispuhati.
Kada sve raste, imaš osjećaj kao da medeni mjesec nikad neće prestati. Zato je bitno da se ne zavaravaš. Riječima Sir Johna Templetona:
“Četiri najskuplje riječi kod ulaganja su: ovaj put je drugačije.”
Sir John Templeton
Sve rečeno vrijedi i za druge vrste ulaganja. No, popularnost ulaganja u kriptovalute raste puno više od popularnosti većine drugih ulaganja.
Ovo ne treba obeshrabriti ulagače-početnike nego samo pozvati na oprez. I dalje se možeš odlučiti na ulaganje uz svijest o riziku koji ono nosi. Tako sam, uostalom, i ja učinio.
Prije no što kreneš u avanturu ulaganja u kriptovalute, dobro je razumjeti neke osnovne pojmove. Prva je razlika između blockchaina i kriptovaluta.
Riječ kripto dolazi od kriptiranje. To je pristup zaštite podataka putem matematičkih kodova. Kriptovalute su sredstva digitalne razmjene temeljene na blockchain tehnologiji. Ne postoje u fizičkom obliku, ne nadzire ih nikakva središnja banka, a drže se u digitalnom novčaniku.
Blockchain je naziv za tehnologiju koja stoji u pozadini većine kriptovaluta. U prijevodu, to je „lanac (podatkovnih) blokova“. Svaki podatkovni blok u lancu je jednosmjerno povezan sa sljedećim. Ujedno, svaki novi blok ovisi o vrijednosti prethodnog. Povezivanje blokova u lanac temeljeno je na kriptografiji kako bi se zaštitili sigurnost i privatnost.
Najvažnija prednost blockchaina je da omogućuje decentralizirani sustav izravne razmjene. U njemu nema potrebe za nekom središnjom institucijom koja će nadzirati razmjenu među sudionicima. Npr. ako želiš poslati 100 kn bratu preko računa, banka će biti posrednik koji će nadzirati i zabilježiti transakciju (tvoj račun umanjiti za 100 kn, a bratov uvećati za isti iznos). Ovaj sustav zahtijeva povjerenje u banku, a banka istovremeno uzima proviziju.
Blockchain eliminira potrebu za posrednikom te ga zamjenjuje mrežom decentraliziranih nepoznatih računala („rudara“) koja potvrđuju transakcije. Time se smanjuju troškovi i ubrzava razmjena. Transakcije su kriptirane, a cijeli sustav razmjene podataka organiziran je tako da ga je praktički nemoguće „hakirati“.
Dakako, ovo je vrlo pojednostavljeno objašnjenje. No, bitno je razlikovati da blockchain i kriptovalute nisu isto. Mnogi, uključujući i protivnike kriptovaluta, vjeruju da je blockchain tehnologija budućnosti te da bi blockchain revolucija mogla bi biti usporediva s Internet revolucijom.
No, čak i ako je blockchain tehnologija budućnosti, mi još ne znamo koje će kriptovalute preživjeti do te budućnosti. Kao što ne možeš uložiti u internet, nego u pojedine internetske kompanije, tako ne možeš ni uložiti direktno u blockchain tehnologiju.
Warren Buffett donio je zanimljivo promišljanje na zadnjoj skupštini dioničara kompanije Berkshire Hathaway. Buffett ističe da je 1903. Ford prodao prvi automobil i postavlja retoričko pitanje: je li početak 20. stoljeća bio dobro vrijeme za ulaganje u automobilsku industriju? Iz današnje perspektive odgovor je nedvojbeno „da“.
No, to nam i dalje ne odgovora na pitanje u koju točno kompaniju je trebalo uložiti. Buffet ističe primjer kompanije Marmon čiji je automobil „Osa“ (eng. Wasp) osvojio prvi Indianapolis 500 i bio prvi automobil koji je koristio retrovizor.
Marmon je na kraju propao, kao i stotine drugih automobilskih kompanija.
Slika iznad donosi samo one automobilske kompanije u SAD-u čije ime počinje na „Ma“. Čak i onih čije ime počinje na „M“ bilo bi previše, a kamoli da se uzme cijela abeceda.
Poučak je primjenjiv i na kriptovalute. Blockchain je vjerojatno budućnost, kao što je automobilska industrija bila početkom prošlog stoljeća. No, većina ranih auto kompanija je propala – hoće li se isto dogoditi i s današnjim kriptovalutama?
Početkom listopada 2021. u svijetu je postojalo gotovo 7000 kriptovaluta. Koje od njih bi mogle propasti, a koje će se održati – to nitko ne zna.
Poznat je jedino odnos prinosa i rizika. Prinos se može gledati kao nagrada za preuzeti rizik. Što je ulaganje rizičnije, očekivani prinos je veći. Što je sigurnije, očekivani prinos je manji. (Ovdje se radi o očekivanom prinosu, ulaganje u kriptovalute nema zajamčeni prinos.)
Ovo vrijedi za sve vrste ulaganja, uključujući kriptovalute. Različite kriptovalute možemo ugrubo podijeliti na sljedeće skupine:
Bitcoin je najpoznatija i trenutno najmanje rizična kriptovaluta. To istovremeno znači da očekivani prinosi nisu toliko visoki kao kod nekih alternativnih kriptovaluta. Za usporedbu, Bitcoin je od siječnja 2020. do svibnja 2021. narastao 8 puta, dok je Dogecoin istodobno porastao čak 384 puta.
Dogecoin je i puno rizičniji, što se prvotno ogleda u volatilnosti. Pet mjeseci kasnije vrijednost mu je pala na trećinu one koju je imao u svibnju 2021., dok je Bitcoin pao puno manje. Ovo svaki novi ulagač treba imati na umu. Što je valuta sigurnija, očekivani prinos je manji. Manje je vjerojatno da će Bitcoin rasti u postocima u kojima je rastao u prošlosti, dok neki altcoini mogu rasti i nekoliko stotina puta. No, za altcoine postoji i veća vjerojatnost propasti ili pada vrijednosti.
Prije odluke hoćeš li ulagati u kriptovalute i koju valutu odabrati, možeš si postaviti ova pitanja:
Odgovori na svako od četiri pitanja upućuju u istom pravcu. Što su ti očekivani prinosi, vremenski horizont, sklonost prema riziku te uloženo vrijeme i trud veći – izglednije je da bi ulaganje u kriptovalute moglo biti za tebe, pa čak i da bi se mogao odvažiti na ulaganje u altcoine. Također vrijedi i obratno.
Ako si početnik, pravilo razboritosti govori da ne bi trebao ulagati više od 5% svoje financijske imovine u rizična ulaganja. I svakako uloži samo ono što si spreman izgubiti.
Nitko ne može sa sigurnošću znati hoće li blockchain biti tehnologija budućnosti, a još manje koje kriptovalute će se održati i pokazati uspješnima. Ja sam se osobno odlučio „okladiti“ na blockchain, bez želje da otkrijem „novu najbolju“ kriptovalutu.
Zato mislim da je dobro ući u svijet kriptovaluta primarno radi znanja. Za početnike koji ipak ne žele trošiti puno vremena, ulaganje manjih iznosa na dulji rok u neke od poznatijih kriptovaluta može biti dobar smjer.
Na stranicama kao što je CoinMarketCap možeš vidjeti kako se kreću cijene pojedinih kriptovaluta, koliki im je tržišni udio te na kojem „poslovnom modelu“ se temelje (to piše u tzv. „Whitepaper-u“).
Ako se odlučiš na ulaganje, trebat ćeš se registrirati na neku od online mjenjačnica, kao što su Kraken ili Binance. Proces obično traje malo duže jer trebaš proći nekoliko koraka autorizacije. Nakon toga možeš prebaciti fiat novac u svoj digitalni „novčanik“ i početi s trgovanjem kriptovalutama (svaka mjenjačnica ima online tutoriale koji će ti objasniti kako).
Postoji i mnoštvo online grupa kao što je Moj Kripto na kojima možeš postaviti pitanja.
Sretno s prvim koracima, oni su uvijek najteži!
____________________________________________________________________________________________________________________________
Želiš saznati o najboljim načinima ulaganja za početnike?
Mi ti možemo pomoći. Prijavi se na edukaciju Projekt: financijska sloboda i saznaj sve o ulaganju koje vodi do financijskog uspjeha.
Za sva pitanja javi nam se na kontakt.
Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.
Ništa u ovom članku ne treba shvatiti kao nagovor na kupnju ili prodaju vrijednosnica i nije zamjena za investicijsko savjetovanje za to kvalificirane osobe. Svrha bloga je isključivo edukativna. Ulaganje nosi rizik te se svakome tko se odluči na ulaganje preporučuje da se temeljito informira i donese samostalnu odluku.
Adresa: Vodnikova 5, 10000 Zagreb
OIB: 99870145004