Učenici Druge ekonomske škole u Zagrebu učili o asertivnosti

Učenici zagrebačke Druge ekonomske škole u sklopu projekta „Izvrsnost je u tebi, izgradi je s nama” koji je u potpunosti financiran sredstvima iz Europske unije, odslušali su još jednu u nizu radionica, ovaj put na temu Asertivna komunikacija.

Radionice za učenike srednjih škola provodi Inkubator izvrsnosti u suradnji s Europskom unijom i programom Europskih snaga solidarnosti s ciljem poticanja njihovog osobnog i profesionalnog razvoja.

Asertivna komunikacija

Asertivna komunikacija predstavlja način izražavanja vlastitih osjećaja, potreba i stavova koji ne ugrožavaju druge te se smatra najboljim alatom za izgradnju zdravih međuljudskih odnosa. 

Kod asertivne komunikacije osoba govori mirnim tonom, sluša sugovornika s poštovanjem dok istovremeno štiti svoje mišljenje i iznosi vlastite potrebe. 

Većina ljudi ima poteškoća s postavljanjem granica i asertivnu komunikaciju doživljavaju kao vještinu kojom je teško ovladati ali to ne mora biti tako. 

Učenici Druge ekonomske škole naučili su 6 najboljih tehnika asertivne komunikacije koje bi im trebale pomoći da se zauzmu za sebe i ono što žele:

Tehnike asertivne komunikacije

1. Tehniku otvaranja koja se sastoji od navođenja svojih emocija vezano uz određeni problem, objašnjenja zašto je to tako te davanja prijedloga za rješavanje situacije kao i davanje mogućnosti sugovorniku da iznese svoje mišljenje.

Primjer: 

Ne sviđa mi se kada me požuruješ. Takvo ponašanje čini me nervoznom i zapravo me usporava. Dogovorili smo se da ćemo krenuti u 15 sati, a ja imam još pola sata vremena da se spremim. Zato te molim da me pričekaš, a ja ću se potruditi izaći ranije ako mogu.

2. Tehniku pokvarene ploče koja može biti od pomoći u situacijama kada pojedinci pokušavaju probiti postavljene granice. To se najčešće događa kada odlučimo nekome reći “ne”. Reakcija koju tada dobijemo od sugovornika je propitkivanje granica tj.koliko smo zapravo čvrsti u odluci.

Zato nije dovoljno samo reći “ne”, već i svojim ponašanjem pokazati da zaista mislimo ozbiljno.

Primjer: 

Razumijem da se možda ne slažeš s  mojom odlukom i to je u redu, ali ozbiljna sam kada kažem da ne želim doći i da nisam zainteresirana. Zato te molim da me ne pitaš više.

3. Tehniku vraćanja lopte koja pomaže da se uspješno nosimo s kritikom. Umjesto da na kritiku reagiramo napadom, treba koristiti pitanja pomoću kojih želimo saznati pravi razlog kritike.

Primjer: 

A: Moj prijedlog poslovnog plana je odbijen, možete mi reći zašto?

B: Nisi ga dobro napisao.

A: Hoćete mi reći što točno nije bilo dobro?

4. Tehniku kompromisa koju koristimo kada se naši stavovi i stavovi sugovornika razlikuju, a potrebno je pronaći zajedničko rješenje. To nikako ne znači da ćemo uvijek pristajati na kompromise i odustajati od svojih potreba, ali je korisna kada je moguć dogovor koji će odgovarati svima.

Primjer: 

Dio grupe ne može doći na sastanak u utorak, ali prema rasporedu četvrtak je svima slobodan. Slažete li se da prebacimo sastanak na taj dan?

5. Tehniku zamagljivanja koja nas uči prihvatiti dio kritike koji je važeći, a da pritom možemo i sami procijeniti situaciju. 

Primjer:

A: Prevruće je da nosiš takvu jaknu

B: Tebi je možda vruće, ali meni je bez jakne hladno.

6. Tehniku time-outa koja se najčešće koristi u komunikaciji između roditelja i djece. Roditelji u verbalnom sukobu privremeno “prekidaju igru” bez upuštanja u raspravu s djetetom. Ovaj princip najbolje je koristiti samo u situacijama kada sugovornik ima nerealne zahtjeve.

Primjer: To što tražiš od mene je nemoguće zato ćemo sad završiti ovaj razgovor.

Što smo postigli?

Cilj ove radionice bio je upoznati učenike s pozitivnim utjecajima asertivne komunikacije na život. Asertivne osobe su samopouzdanije, zadovoljnije, lakše grade odnose s drugim ljudima, manje su podložne stresu i brže rješavaju konflikte. 

Ovih 6 tehnika pomoći će im nositi se sa stresnim situacijama, neugodnom sugovornicima i naučiti ih kako se zauzeti za sebe bez spuštanja na razinu pasivne ili agresivne komunikacije.

*Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe EU. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.*