Pasivno ulaganje: zašto su u financijama uspješniji oni koji se manje trude?
Pasivno ulaganje: zašto su u financijama uspješniji oni koji se manje trude?

Financije su jedno od rijetkih područja u kojima je količina uloženog truda često obrnutoproporcionalna s uspjehom. Pasivno ulaganje na dugi rok pobjeđuje.

Svi znaju da su financije nešto bitno u životu. Htjeli bismo imati financijski sređen život. Ostvariti planove kao što su rješavanje stambenog pitanja ili financiranje školovanja za djecu.

Ipak, mnogi misle da je ulaganje nešto komplicirano za što bi nam trebalo puno znanja i truda. Vjerojatno nikad nisu čuli za pasivno ulaganje.

Osnovni pojmovi

Za početak, potrebno je razumjeti četiri pojma. To su investicijski fondovi, tržišni indeksi, indeksni fondovi te aktivno i pasivno ulaganje.

Investicijski fondovi su institucije koje prikupljaju sredstva od velikog broja ulagačate ih plasiraju u različite financijske instrumente. Dionički fondovi ulažu u dionice kompanija, obveznički u državne ili korporativne obveznice itd. Primjerice, fond koji ulaže u tehnološke dionice će u portfelju imati velik broj dionica korporacija kao što su Apple, Microsoft, Google (Alphabet) itd. Ulagač s udjelom u tom fondu će biti vlasnik jednog dijela tih dionica.

Prednost ulagača je da već s malim sredstvima mogu posjedovati velik broj dionica te ostvarivati prinos od dividendi i rasta cijena dionica.

Cilj fondova je ostvariti što veći prinos za ulagače. Za uslugu upravljanja novcem, fondovi uzimaju proviziju i od toga zarađuju.

Tržišni indeksi

Tržišni indeksi su pokazatelji koji prate prinose cjelokupnog tržišta ili njegovog određenog dijela. Primjerice, indeks S&P 500 prati prinose 500 najvećih američkih kompanija, DAX je indeks koji uključuje 30 najvećih kompanija izlistanih na frankfurtskoj burzi itd.

Indeks mjeri prosječne prinose svih vrijednosnica (npr. dionica) u svom portfelju. Ako kažemo da je DAX u prošloj godini narastao 8%, to znači da je 30 kompanija u njegovom sastavu u prosjeku raslo po toj stopi. Pojedinačne kompanije su možda rasle 20%, a neke su bile u minusu. No, prosjek je bio 8%.

Indeksni fondovi

Konačno, indeksni fondovi su fondovi koji po sastavu portfelja imitiraju određeni tržišni indeks. Primjerice, indeksni fond koji prati indeks S&P 500 u svom će sastavu imati dionice 500 najvećih američkih kompanija u proporcijama koje one imaju u indeksu (npr. ako dionice Amazona zauzimaju 2% indeksa S&P 500, zauzet će isti udio u portfelju indeksnog fonda).

Indeksni fondovi u pravilu ostvaruju prinose približno jednake prinosima koje ostvaruje tržišni indeks. Ako je S&P 500 u prošloj godini rastao 10%, fondovi koji prate ovaj indeks će imati približno jednak prinos.

Aktivno i pasivno ulaganje

Dvije su glavne stvari koje aktivni ulagač želi napraviti. Prvo, pronaći kvalitetne i podcijenjene dionice (eng. pricing). Drugo, kupiti ih u pravom trenutku, tj. kad je tržište nisko (eng. timing). Cilj aktivnog ulagača je ostvariti prinose iznad prosjeka tržišta mjerenog indeksom.

Primjerice, vrijednost indeksa S&P 500 može se gledati kao sinonim za prosječni prinos svih velikih kompanija na američkom tržištu. Ako je S&P 500 u prošloj godini rastao 10%, aktivni ulagač je ulagao u dionice za koje je očekivao da će donijeti prinos veći od 10%.

S druge strane, pasivni ulagač zadovoljio se s prosjekom od 10% na način da je uložio novac u indeksne fondove.

Pasivno ulaganje pobjeđuje

Glavno je pitanje: jesu li aktivni ulagači uspješni u pobjeđivanju tržišta? Na dugi rok, podaci pokazuju da nisu.

Naime, dugoročno većina aktivnih ulagača ostvaruje prinose lošije od prinosa tržišta. Ako se gledaju podaci za jednu godinu, u većini godina preko 50% aktivnih fondova ostvaruje prinose lošije od prinosa tržišta. No na duži rok rezultati postaju poražavajući.

Podaci za američko tržište od 31.12.2020. pokazuju da u razdoblju od 5 godina, prosječno 73,33% aktivno upravljanih fondova ima rezultate lošije od indeksa S&P 500. U razdoblju od 10 godina taj se postotak penje na 86,03%, dok u razdoblju od 20 godina čak 95,61% aktivno upravljanih fondova zaostaje za tržištem.

Prednosti pasivnog investiranja
Izvor: S&P Dow Jones Indices LLC, prilagodba autora. Podaci za 31.12.2020.

U razdoblju od 5 godina aktivno upravljani fondovi su prosječno ostvarivali 2,36% lošiji prinos od indeksa S&P 500. Na 10 godina ta se razlika popela na 2,46%, dok je u roku od 20 godina S&P 500 indeks ostvarivao 1,59% bolje prinose od aktivno upravljanih fondova

Prinosi aktivnih fondova zaostaju za pasivnim
Izvor: S&P Dow Jones Indices LLC, prilagodba autora. Podaci za 31.12.2020.

Ove analize nisu samo neka akademska vježba. One itekako imaju utjecaja na tebe.

Iako se možda ne čini tako, razlika od 1,59% prinosa na 20 godina stvarno je velik iznos. Zamislimo da je netko 2000. godine prodao stan i uložio 500.000 kn u indeks S&P 500. Druga osoba je isti novac uložila u aktivno upravljani fond koji je ostvario 1,59% manje prinosa.

Kolika će biti razlika u njihovoj imovini nakon 20 godina?

601.104,90 kn.

Da, toliko. Imovina druge osobe bit će oko 1,6 milijuna kn, a prve preko 2,2 milijuna kn.

Složena kamatna stopa na dugi rok malu godišnju razliku u prinosima čini ogromnom.

Tržište je valjda jedino mjesto na kojem se u dugom roku više isplati biti pasivan, nego aktivan.

Pasivnim ulaganjem novac se jednostavno stavi u indeksni fond. Nakon toga više ne razmišljaš o njemu. Na taj način uspjeh je u dugom roku zagarantiran.

Pasivno ulaganje pobjeđuje

Nekoliko je razloga zašto pasivno ulaganje na dugi rok pobjeđuje aktivno. Prvo, pogoditi pravo vrijeme za kupnju ili prodaju određene dionice iznimno je težak posao. Dovoljno je propustiti nekoliko „najboljih“ dana na tržištu i prinos će biti drastično smanjen.

Primjerice, tko je na početku 2000. godine uložio 100.000 kn u indeks S&P 500 vrijednost njegova portfelja bi nakon 20 godina iznosila 324.019 kn. Uz propuštanje tek 10 najboljih dana u godini za kupnju ili prodaju, vrijednost portfelja bi se prepolovila. Uz propuštanje 25 najboljih dana, vrijednost portfelja bila bi u solidnom minusu.

Problemi aktivnog ulaganja
Izvor: BlackRock; Bloomberg, Morningstar. Podaci od 28.2.2020.

Zašto aktivni gube?

Svi znaju opće pravilo da kad tržište raste treba prodavati, a kad pada kupovati. No, psihološki je to vrlo teško postići. Kada sve raste, teško je prodati poziciju jer želiš da i dalje raste. Kad cijene počnu padati, teško se oduprijeti strahu od gubitka i početi kupovati više dionica.

Ako ne vjeruješ, probaj.

Aktivno trgovanje povlači i veće poreze i naknade. Ako sam kupuješ i prodaješ dionice, za svaku transakciju ćeš platiti brokersku naknadu. Ako ulažeš u aktivno upravljani fond, ti fondovi će ti u pravilu naplatiti 3-4% godišnjih naknada zbog većih troškova trgovanja, analitičkih odjela koje moraju imati itd. S druge strane, pasivno upravljani fondovi u pravilu imaju naknade od 0,1% do 0,3%.

Dakle, ako fond koji prati indeks S&P 500 ostvari prosječne prinose od 8% godišnje, aktivno upravljani fond s puno većim naknadama bi trebao ostvariti 11-12% da bi mu bio konkurencija. To je na dugi rok gotovo nemoguće.

Prednost za male ulagače

No za male ulagače najveća prednost pasivnog ulaganja je – vrijeme. Većina nas ne želi posvetiti puno vremena proučavanju tržišta i ciljanju dobrih investicija. Pasivno ulaganje omogućuje da uložimo novac i poslije ne razmišljamo što se s njime događa.

Zato, nema boljeg savjeta od onoga koji je dao veliki Warren Buffett:

„Indeksni fondovi s malim naknadama su najrazboritije ulaganje za većinu ulagača.“

__________________________________________________________________________________________________________________________

Želiš znati na koji način ulagati u indeksne fondove na jednostavan način?

Mi ti možemo pomoći. Prijavi se na edukaciju Projekt: financijska sloboda i saznaj sve o ulaganju koje vodi do financijskog uspjeha.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

Podijeli
Preuzmi besplatni e-book
Prijavom na newsletter, dobivaš besplatni e-book.
Redovito ti stižu i korisni savjeti za osobni razvoj.

Sve informacije vezane uz zaštitu osobnih podataka možeš saznati ovdje.
Ime:
Prezime:
Email:
Kontaktiraj nas
Kontakt telefon: +385 91 525 6511
Ime:
Prezime:
Email:
Poruka:
Plaćanje
SVJETSKI SAVEZ MLADIH JUGOISTOČNA EUROPA

Davora Zbiljskog 28, 10 000 Zagreb

Ured: Vlaška 31, 10 000 Zagreb

OIB: 50632350819


Plaćanje možeš izvršiti na račun:
IBAN: HR0923400091511095361

Ili skeniraj barkod i unesi iznos:
QR code
Fiksni tečaj konverzije: 1€ = 7,53450kn
Dizajn i izrada
Regulus
Inkubator izvrsnosti. Sva prava pridržana 2022.