Inkubator izvrsnosti
Daruj
Nije sve tako sivo

Neuroticizam kako se nositi s negativnim mislima

Kata Živković7 min čitanja

Neuroticizam je jedna od pet osobina ličnosti prema Big5 modelu, a pokazatelj je razine emocionalne (ne)stabilnosti pojedinca. Često čujemo da je potrebno poticati pozitivne misli i ugodne emocije kako bismo živjeli ispunjenijim životom, no je li to zapravo istina? O utjecaju negativnih misli i neugodnih emocija na kvalitetu našeg privatnog i poslovnog života pročitaj u nastavku članka.


Što je neuroticizam?

Neuroticizam je jedna od pet osobina ličnosti. On predstavlja mjeru opće osjetljivosti na neugodne emocije: bol, tugu, ljutnju, strah i tjeskobu.


Neuroticizam

Postoji nekoliko online dostupnih verzija Big5 upitnika. U našem prethodnom blogu smo predstavili Big5 model Jordana Petersona. Prema tom modelu se svaka od osnovnih 5 dimenzija dijeli na dvije poddimenzije. 

Big5 je središnja tema našeg treninga Osobine ličnosti: upoznaj sebe i druge. Na tom će treningu polaznici imati priliku riješiti upitnik i uz vodstvo proći rezultate i posebnosti pojedinih (pod)dimenzija.

Pomoću upitnika možemo sagledati koje su razlike među osobama koje su visoko, umjereno i nisko na dimenziji neuroticizma. Također, što nam o neuroticizmu govore njegove poddimenzije: povlačenje i nestalnost.



Osobine ličnosti



Kako negativne misli utječu na naš život?


Osobe koje su visoko na dimenziji neuroticizma su sklonije pesimističnom pogledu na budućnost. Vjerojatnije je da će biti nesretne, tjeskobne i razdražljive čak i kada samo razmišljaju o budućnosti ili prošlosti.

Osobe visoko na dimenziji neuroticizma često imaju i nižu razinu samopoštovanja od prosječne populacije. To posebno vrijedi kada su ujedno i nisko na dimenziji ekstraverzije. Neuroticizam je ujedno i čimbenik rizika za anksiozne poremećaje i depresiju kao što pokazuju istraživanja. 

 Također, visoko neurotične osobe nisu sklone riziku, stoga izbjegavaju društvene, financijske ili poslovne situacije u kojima je mogućnost gubitka visoka.

 Istraživanje o neuroticizmu pokazuje da upravo zbog straha od rizika takve osobe često biraju sigurnost (u privatnim i poslovnim odnosima). Razlog leži u tome jer nisu spremne žrtvovati sadašnjost radi nesigurne budućnost. 

Ipak, takvo je nerizično ponašanje u pojedinim situacijama poželjno: procjena gubitka/dobitka na poslu, upravljanje osobnim financijama i sl.

Osobe koje su umjereno na dimenziji neuroticizma nisu sklone riziku, ali će u pojedinim situacijama biti spremne izaći iz svoje sigurne zone.

Prilikom preuzimanja rizika, takve će osobe biti zabrinute za ishode i promotrit će sve potencijalne opasnosti ili nedostatke takvih pothvata. To će u rijetkim slučajevima prijeći u anksioznost ili tjeskobu. 

S druge strane, to ne vrijedi za osobe nisko na neuroticizmu. One često djeluju nepromišljeno, hladno i bez pretjerane brige oko budućnosti, a o posljedicama takvog ponašanja više u nastavku. 



Emocionalna stabilnost i negativne misli kod muškaraca i žena


U prethodnom blogu o razumijevanju ličnosti istaknuto je da žene postižu više rezultate na dimenziji neuroticizma (žene 60%, muškarci 40%). Ujedno, neuroticizam je uz dimenziju savjesnosti najbolji prediktor bračnih razvoda. To znači da je rizik za razvod veći ako su muškarac i žena visoko na dimenziji neuroticizma.

Ipak, dobra vijest je da neuroticizam s godinama opada: nakon puberteta osobe postaju emocionalno stabilnije.

Neuroticizam se prema Petersonovom modelu dijeli na dvije poddimenzije: povlačenje i nestalnost.

Možda te rezultat koji dobiješ na dimenziji neuroticizma zabrine ili ti se čini da te ne opisuje posve točno. U tom slučaju ti rezultati na poddimenzijama neuroticizma mogu pojasniti širi kontekst. 

Pojedine životne situacije (osobne tragedije, nesigurna budućnost, odabir karijere i sl.), mogu povećati razinu neuroticizma.

Treba zapamtiti da mi nismo samo naše osobine ličnosti, stoga nas one mogu do kraja definirati, a  samim time nas ne bi ni trebale ograničavati.

 


Dva lica


Povlačenje i nestalnost: uzroci negativnih misli


Povlačenje je mjera sklonosti osobe da doživljava negativne misli i neugodne emocije poput tuge, sumnje i brige, sklonost nemiru ili tjeskobi. To je potreba pojedinca da se povuče ili izbjegne nesigurne i neočekivane situacije. Povlačenje je zapravo povezano s aktivnošću u moždanom sustavu koji regulira pasivno izbjegavanje.

Nestalnost je mjera (ne)stabilnosti raspoloženja osobe, razdražljivosti i (ne)sposobnosti reguliranja emocija.

Ljudi koji postižu više rezultate na poddimenziji nestalnosti imaju tendenciju često mijenjati vlastito rapoloženje i biti razdražljivima. Često se nose s negativnim mislima koje nastaju pri stresnim i nepoznatim situacijama. Ponekad mogu izgubiti pribranost i istresti se na drugu osobu. Također, skloniji su podcjenjivati vlastiti uspjeh i vjerovati da druge misle loše o njima.

Netko može biti nisko na poddimenziji povlačenja: dobro se nositi s neočekivanim situacijama i neizvjesnom budućnosti, a istovremeno može biti visoko na poddimenziji nestalnosti: teže upravljati vlastitim emocijama, mijenjati raspoloženje i doživljavati stvari preosobno.

Poddimenzija povlačenja je najistaknutija u nepredvidivim i stresnim životnim situacijama, a nestalnost u komunikaciji i međuljudskim odnosima. Razumijevanje osobne pozicije na tim poddimenzijama nam daje širu sliku o razini neuroticizma na kojoj se nalazimo. Također nam pomaže da se uspješnije nosimo s pojedinim situacijama i oslobodimo se negativnih misli. 


Je li neuroticizam loš?


Povećana razina negativnih misli koje potiču neugodne emocije nam otežava pojedine životne aspekte: privatne odnose, osobni razvoj, napredovanje na poslu i sl. Ipak, povećana razina neuroticizma, tj. neugodnih emocija u određenoj mjeri može biti poželjna. 

Daniel Nettle (profesor bihevioralnih znanosti na Sveučilištu u Newcastleu) u svojoj knjizi “Personality: What Makes You the Way You Are”, ističe da osobe s visokom razinom neuroticizma mogu biti iznimno uspješne. 

Uzimajući u obzir da su takve osobe usmjerene na detalje, one će u svom poslu biti predane i precizne. Također, budući da su sklone razmišljati negativno prije nego pozitivno, bit će opreznije i procijeniti potencijalni rizik i opasnosti.

Viša razina neuroticizma povezana je s oprezom i reakcijom na potencijalnu opasnost koji su se evolucijski razvili, a bili su nužni za preživljavanje. 

Neugodne nam emocije jednako kao i ugodne pomažu da se orijentiramo dok radimo na postizanju svojih ciljeva.

Naš um djeluje poput smjernica koje određuju naše putovanje. Te smjernice pomažu nam da uočimo i razumijemo ciljeve i odredimo put prema naprijed. 

Uloga neugodnih emocija je u tome što nam pomažu razumjeti našu trenutnu poziciju u odnosu na mjesto gdje želimo biti. Pomažu nam razumijeti naše ciljeve i tako nas motivirati da ustrajemo ili odustanemo ako je rizik prevelik.

Mi ujedno usklađujemo svoje emocije i misli, pozitivne i negativne, na temelju emocija ljudi oko nas i/ili okolnosti u kojima se nalazimo.



negativne-misli

Osobe koje su jako nisko na dimenziji neuroticizma često ne reagiraju ispravno na potencijalne prijetnje ili opasnosti. Primjerice roditelj koji dopušta djetetu da hoda uz rub ceste, zaposlenici koji ostaju hladni i nezainteresirani kada je organizacija u krizi, nerazumijevanja u privatnim odnosima i sl.

Istraživanje pokazuje probleme koji nastaju ako ne postoji ravnoteža između neugodnih i ugodnih emocija. 

Osobe koje neprestano ignoriraju stvarnost tj. "misle pozitivno" i žele potaknuti ugodne emocije, su u većem riziku konzumacije opojnih sredstava i drugih oblika visokorizičnih ponašanja. Takve osobe stalno traže vanjske podražaje koji će potaknuti entuzijazam i euforiju.



Kako se osloboditi negativnih misli ili kako upravljati njima?


Prikazali smo važnosti ispravnog razumijevanja neugodnih emocija i uloge neuroticizma u privatnom i poslovnom kontekstu, kao i opasnosti negiranja stvarnosti i potrebe da stalno mislimo pozitivne misli.

Pravo je pitanje trebamo li se upotpunosti osloboditi negativnih misli? Odgovor je ne.

One nam, ako ih držimo pod kontrolom, pomažu razumjeti stvarnost oko nas i prepoznati kada su stvari vrijedne rizika. Negativne misli, stoga, treba držati pod kontrolom. Evo nekoliko savjeta sažetih pod nazivom DOBRO koji će nam pomoći upravljati negativnim mislima.


kako-se-osloboditi-negativnih-misli

Duboko disati: možda se čini kao sasvim banalan savjet, ali istraživanja pokazuju da se prilikom anksioznih i tjeskobnih napadaja vježbom dubokog disanja naše stanje može ublažiti. Vježbe disanja nam mogu pomoći da se lakše nosimo sa stresnim situacijama.

Objektivno sagledati: pokušati objektivno promotriti/ izvagati koliko je loša situacija u kojoj se nalazimo. Tu nam mogu pomoći bliske osobe ili možemo sami zapisati na papir pozitivne i negativne strane i vidjeti što prednjači.

Biti prisutan: visoka razina neuroticizma često dovodi pojedinca do toga da razmišlja o hipotetskim situacijama i potencijalno negativnim ishodima koji se još nisu dogodili. Na taj se način utječe na rad mozga, kao što pokazuju brojna istraživanja. Biti prisutan u trenutku ne znači djelovati ishitreno i nepromišljeno. To znači pronaći ono što je dobro i pokušati računati s time i u budućnosti. 

Riskirati: “Tko ne riskira, ne profitira." Vjerujemo da ovo nije najlakša stvar na svijetu, ipak biti spreman na rizik ne znači besciljno i nestrateški pristajati na sve opcije koje se nude. Dobra stvar je da uz supermoć koju neuroticizam povlači sa sobom, a to je usmjerenost na detalje, možemo biti otvoreni za opciju čak i ako je prisutan određeni rizik. Igra na sigurno nas može dovesti do toga da propustimo sve dobre prilike čekajući onu pravu, kao što istraživanje pokazuje. 

Ohrabriti se: osobe visoko na neuroticizmu često sumnjaju u sebe, svoje sposobnosti, kao i namjere drugih ljudi. Biti hrabar uz spremnost na preuzimanje rizika i objektivan pogled na stanje stvari, znači ujedno i prihvatiti neuroticizam kao svoje prirodno stanje jer su osobine ličnosti djelomično nasljedne. 

Ipak, neuroticizam može biti poput začina, a prezačinjeno jelo teško se probavlja. Zato prihvatiti sebe ne znači ne raditi na sebi, već upravo suprotno: ohrabriti se i svoje slabosti pretvoriti u svoje snage.

______________________

Želiš razumjeti kako različite osobine ličnosti funkcioniraju u odnosima? Na pravom si mjestu!

Pretplati se na trening Osobine ličnosti: upoznaj sebe i druge i nauči kako razumjeti različitosti i izgraditi kvalitetne odnose.

Još s bloga

Sve objave

More Than Money: Why Financial Literacy Is a Democratic Competence

Reflections from the Financial and Economic Literacy NECE Lab, Vienna, 27–28 April 2026 When we talk about financial literacy, most people picture budgeting apps, savings accounts, and the fine print on a loan agreement. Useful things, but a narrow picture. Increasingly, educators, researchers, and policymakers across Europe are making a bigger claim: understanding money is not only a personal survival skill. It is a foundation of active citizenship and democratic resilience. That claim was the beating heart of the Financial and Economic Literacy NECE Lab in Vienna, a two-day gathering hosted by THE CIVICS Innovation Hub together with Znanje na djelu and the Erste Financial Life Park (FLiP), with the support of ERSTE Foundation. We were proud to be part of it, having Magdalena Basić Alando actively participate and present our own project, Financial Literacy for Rural Youth, and learning alongside practitioners from across the continent. This post pulls together what the research actually says, and what we saw play out in the room. The problem: too many young people can't apply what they know Start with the evidence. In the OECD's most recent international assessment of 15-year-olds, released in 2024, the picture is sobering: across the 14 OECD countries assessed, 18% of students on average do not have basic proficiency in financial literacy, meaning they cannot apply their knowledge to real-life situations involving financial decisions. The gap is not evenly distributed. Socio-economically disadvantaged students are over-represented among low performers, which risks entrenching inequality as those students become adults. In other words, the young people who most need economic confidence are the ones least likely to be given it — a pattern that maps neatly onto who feels shut out of public life more broadly. There is a hopeful flip side. Financial literacy and positive financial behaviour are linked: students with stronger skills behave more responsibly with money and are more forward-looking, with high performers markedly more likely than low performers to save. Skills, attitudes, and behaviour move together — which is exactly why how we teach matters as much as what we teach. The bigger claim: financial literacy feeds democratic participation Here is where the Vienna conversation went beyond personal finance. One of the Lab's expert speakers was Anna Lo Prete of the University of Turin, whose research sits right at this intersection — and whose work is among the clearest evidence we have on the question. Lo Prete's cross-country analysis documents a positive association between political participation — measured by the number of citizens voting in national elections — and the awareness of the trade-offs behind private and public decisions that basic financial education captures. Crucially, this is not just correlation dressed up: empirical models that control for a large set of other determinants of voter turnout indicate that financial literacy continues to have a positive and causal impact on electoral participation. Why would that be? The logic is intuitive once you see it. Understanding some economics and finance helps citizens grasp the reasons behind public intervention and weigh the pros and cons of policy proposals and agendas. A voter who understands taxation, public budgets, inflation, and debt is simply better equipped to evaluate the promises on a ballot — and harder to mislead. The catch: financial literacy alone isn't enough It would be too easy to conclude "teach kids about compound interest and democracy takes care of itself." The research is more demanding than that — and this nuance came up repeatedly in Vienna's group work. A recurring critique in the academic literature is that much mainstream financial education quietly frames citizens as consumers rather than participants. One influential analysis argues that dominant financial literacy programmes can end up promoting a limited, consumerist form of civic engagement, and that what is really needed is a critical, emancipatory civic financial literacy for an engaged citizenry able to extend and protect more robust conceptions of freedom and democracy. Scholars working on integrative economic education put the point sharply: financial literacy without civic competence remains a merely reactive skill rather than a source of genuine political agency, which is why financial literacy and civic competences should be understood as parts of a single integrative concept of economic education. The two only reach their full value when taught together — money knowledge that can read the system, not just cope with it. Europe is building the scaffolding None of this is happening in a vacuum. The policy architecture is catching up with the research. In 2023 the European Commission and the OECD jointly published a Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union. It is not only about interest rates and risk: alongside the four core content areas — money and transactions, planning and managing finances, risk and reward, and the financial landscape — the framework deliberately integrates cross-cutting dimensions including digital finance, sustainable finance, entrepreneurship, and citizenship. Citizenship is written into the framework by design. On the civic side, the Council of Europe's Reference Framework of Competences for Democratic Culture exists precisely to equip young people with the competences needed to defend and promote human rights, democracy and the rule of law, to act as active citizens, and to live peacefully together with others. Read the two frameworks side by side and the overlap is obvious: critical thinking, informed decision-making, and the confidence to participate. What this looks like in practice: rural youth and economic autonomy This is the gap our own project set out to close, and the reason we were presenting it in Vienna. Financial Literacy for Rural Youth: Building Democratic Resilience Through Economic Empowerment merges financial and civic education for an audience usually left out of both: young people in rural areas, who are systematically underrepresented in programmes that tend to be urban-centred. Working with our partners, the project equips rural GenZ participants in Croatia and Belgium with practical competences: budgeting, saving, investing, planning; through gamified, peer-to-peer, blended learning adapted to rural digital realities. But the design goes a step past personal finance, exactly along the lines the research recommends. Participants learn to analyse economic policies, financial products, and media narratives about money, so they can resist manipulation and make informed civic choices. The premise is that economic dependency and exclusion are themselves barriers to democratic participation, and that when young people understand how taxation, public budgets, and economic policy shape their own lives, they engage more meaningfully in democratic processes. A transnational peer exchange between Croatian and Belgian participants adds a cross-cultural, shared-European dimension, a small counterweight to the polarisation that tends to follow economic marginalisation. The pilot trainings in Croatia are already complete, with workshops in Belgium still ahead. And the methodology is being built to outlast the project and be shared amongst all stakeholders. Where the formal and non-formal worlds meet If there was one moment in Vienna that made the abstract concrete, it was the guided tour of the Erste Financial Life Park (FLiP), FLiP turns financial education into something you can walk through and touch: interactive stations where visitors make real-feeling budgeting decisions and immediately see the consequences. It is a vivid rebuttal to the idea that money education has to be dry. A theme the NECE Lab kept returning to, and one the research underlines, is the relationship between formal schooling and non-formal education. Classrooms provide reach and legitimacy; non-formal initiatives like ours provide the agility to reach underserved groups, experiment with gamified and peer-led methods, and adapt fast. The most promising path forward is not one or the other, but connective tissue between them: school systems that borrow the energy of non-formal approaches, and civic organisations whose toolkits can be picked up and used inside classrooms. The takeaway The case made in Vienna, and backed by the evidence, is straightforward but consequential. Financial literacy is not merely about helping individuals stay solvent. Done well, paired with civic competence rather than reduced to consumer advice, it strengthens people's capacity to understand the systems they live in, to resist manipulation, and to participate in the democratic decisions that shape their economic lives. In an era of rising costs, growing inequality, and declining trust in institutions, that capacity is not a luxury. It is infrastructure for democracy. We left Vienna grateful to all speakers for the intellectual grounding; to our fellow educators for the knowledge exchange and the good company; to the organisers: THE CIVICS Innovation Hub, Znanje na djelu, Erste Financial Life Park, and ERSTE Foundation, FLiP centre. The next chapter is being written in rural classrooms and community halls across Europe. We're glad to be part of it. Sources OECD (2024), PISA 2022 Results (Volume IV): How Financially Smart Are Students?, OECD Publishing. Lo Prete, A. (2024), Political participation and financial education: Understanding personal and collective trade-offs for a better citizenship, Economics Letters / ScienceDirect. Lo Prete, A., Financial education: From better personal finance to improved citizenship, Journal of Financial Literacy and Wellbeing, Cambridge Core. Arthur, C. (2012), Financial Literacy Education for Citizens: What Kind of Responsibility, Equality and Engagement?, Citizenship, Social and Economics Education (SAGE). Integrative Economic Education to Combine Citizenship Education and Financial Literacy (ResearchGate). European Union / OECD (2023), Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union, OECD Publishing. Council of Europe, Reference Framework of Competences for Democratic Culture (RFCDC).

AIAdmin Izvrsnost