Neuroticizam: kako se nositi s negativnim mislima?
Neuroticizam je jedna od pet osobina ličnosti prema Big5 modelu, a pokazatelj je razine emocionalne (ne)stabilnosti pojedinca. Često čujemo da je potrebno poticati pozitivne misli i ugodne emocije kako bismo živjeli ispunjenijim životom, no je li to zapravo istina? O utjecaju negativnih misli i neugodnih emocija na kvalitetu našeg privatnog i poslovnog života pročitaj u nastavku članka.
Što je neuroticizam?
Neuroticizam je jedna od pet osobina ličnosti. On predstavlja mjeru opće osjetljivosti na neugodne emocije: bol, tugu, ljutnju, strah i tjeskobu.
Postoji nekoliko online dostupnih verzija Big5 upitnika. U našem prethodnom blogu smo predstavili Big5 model Jordana Petersona. Prema tom modelu se svaka od osnovnih 5 dimenzija dijeli na dvije poddimenzije.
Big5 je središnja tema našeg treninga Osobine ličnosti: upoznaj sebe i druge. Na tom će treningu polaznici imati priliku riješiti upitnik i uz vodstvo proći rezultate i posebnosti pojedinih (pod)dimenzija.
Pomoću upitnika možemo sagledati koje su razlike među osobama koje su visoko, umjereno i nisko na dimenziji neuroticizma. Također, što nam o neuroticizmu govore njegove poddimenzije: povlačenje i nestalnost.
Kako negativne misli utječu na naš život?
Osobe koje su visoko na dimenziji neuroticizma su sklonije pesimističnom pogledu na budućnost. Vjerojatnije je da će biti nesretne, tjeskobne i razdražljive čak i kada samo razmišljaju o budućnosti ili prošlosti.
Osobe visoko na dimenziji neuroticizma često imaju i nižu razinu samopoštovanja od prosječne populacije. To posebno vrijedi kada su ujedno i nisko na dimenziji ekstraverzije. Neuroticizam je ujedno i čimbenik rizika za anksiozne poremećaje i depresiju kao što pokazuju istraživanja.
Također, visoko neurotične osobe nisu sklone riziku, stoga izbjegavaju društvene, financijske ili poslovne situacije u kojima je mogućnost gubitka visoka.
Istraživanje o neuroticizmu pokazuje da upravo zbog straha od rizika takve osobe često biraju sigurnost (u privatnim i poslovnim odnosima). Razlog leži u tome jer nisu spremne žrtvovati sadašnjost radi nesigurne budućnost.
Ipak, takvo je nerizično ponašanje u pojedinim situacijama poželjno: procjena gubitka/dobitka na poslu, upravljanje osobnim financijama i sl.
Osobe koje su umjereno na dimenziji neuroticizma nisu sklone riziku, ali će u pojedinim situacijama biti spremne izaći iz svoje sigurne zone.
Prilikom preuzimanja rizika, takve će osobe biti zabrinute za ishode i promotrit će sve potencijalne opasnosti ili nedostatke takvih pothvata. To će u rijetkim slučajevima prijeći u anksioznost ili tjeskobu.
S druge strane, to ne vrijedi za osobe nisko na neuroticizmu. One često djeluju nepromišljeno, hladno i bez pretjerane brige oko budućnosti, a o posljedicama takvog ponašanja više u nastavku.
Emocionalna stabilnost i negativne misli kod muškaraca i žena
U prethodnom blogu o razumijevanju ličnosti istaknuto je da žene postižu više rezultate na dimenziji neuroticizma (žene 60%, muškarci 40%). Ujedno, neuroticizam je uz dimenziju savjesnosti najbolji prediktor bračnih razvoda. To znači da je rizik za razvod veći ako su muškarac i žena visoko na dimenziji neuroticizma.
Ipak, dobra vijest je da neuroticizam s godinama opada: nakon puberteta osobe postaju emocionalno stabilnije.
Neuroticizam se prema Petersonovom modelu dijeli na dvije poddimenzije: povlačenje i nestalnost.
Možda te rezultat koji dobiješ na dimenziji neuroticizma zabrine ili ti se čini da te ne opisuje posve točno. U tom slučaju ti rezultati na poddimenzijama neuroticizma mogu pojasniti širi kontekst.
Pojedine životne situacije (osobne tragedije, nesigurna budućnost, odabir karijere i sl.), mogu povećati razinu neuroticizma.
Treba zapamtiti da mi nismo samo naše osobine ličnosti, stoga nas one mogu do kraja definirati, a samim time nas ne bi ni trebale ograničavati.
Povlačenje i nestalnost: uzroci negativnih misli
Povlačenje je mjera sklonosti osobe da doživljava negativne misli i neugodne emocije poput tuge, sumnje i brige, sklonost nemiru ili tjeskobi. To je potreba pojedinca da se povuče ili izbjegne nesigurne i neočekivane situacije. Povlačenje je zapravo povezano s aktivnošću u moždanom sustavu koji regulira pasivno izbjegavanje.
Nestalnost je mjera (ne)stabilnosti raspoloženja osobe, razdražljivosti i (ne)sposobnosti reguliranja emocija.
Ljudi koji postižu više rezultate na poddimenziji nestalnosti imaju tendenciju često mijenjati vlastito rapoloženje i biti razdražljivima. Često se nose s negativnim mislima koje nastaju pri stresnim i nepoznatim situacijama. Ponekad mogu izgubiti pribranost i istresti se na drugu osobu. Također, skloniji su podcjenjivati vlastiti uspjeh i vjerovati da druge misle loše o njima.
Netko može biti nisko na poddimenziji povlačenja: dobro se nositi s neočekivanim situacijama i neizvjesnom budućnosti, a istovremeno može biti visoko na poddimenziji nestalnosti: teže upravljati vlastitim emocijama, mijenjati raspoloženje i doživljavati stvari preosobno.
Poddimenzija povlačenja je najistaknutija u nepredvidivim i stresnim životnim situacijama, a nestalnost u komunikaciji i međuljudskim odnosima. Razumijevanje osobne pozicije na tim poddimenzijama nam daje širu sliku o razini neuroticizma na kojoj se nalazimo. Također nam pomaže da se uspješnije nosimo s pojedinim situacijama i oslobodimo se negativnih misli.
Je li neuroticizam loš?
Povećana razina negativnih misli koje potiču neugodne emocije nam otežava pojedine životne aspekte: privatne odnose, osobni razvoj, napredovanje na poslu i sl. Ipak, povećana razina neuroticizma, tj. neugodnih emocija u određenoj mjeri može biti poželjna.
Daniel Nettle (profesor bihevioralnih znanosti na Sveučilištu u Newcastleu) u svojoj knjizi “Personality: What Makes You the Way You Are”, ističe da osobe s visokom razinom neuroticizma mogu biti iznimno uspješne.
Uzimajući u obzir da su takve osobe usmjerene na detalje, one će u svom poslu biti predane i precizne. Također, budući da su sklone razmišljati negativno prije nego pozitivno, bit će opreznije i procijeniti potencijalni rizik i opasnosti.
Viša razina neuroticizma povezana je s oprezom i reakcijom na potencijalnu opasnost koji su se evolucijski razvili, a bili su nužni za preživljavanje.
Neugodne nam emocije jednako kao i ugodne pomažu da se orijentiramo dok radimo na postizanju svojih ciljeva.
Naš um djeluje poput smjernica koje određuju naše putovanje. Te smjernice pomažu nam da uočimo i razumijemo ciljeve i odredimo put prema naprijed.
Uloga neugodnih emocija je u tome što nam pomažu razumjeti našu trenutnu poziciju u odnosu na mjesto gdje želimo biti. Pomažu nam razumijeti naše ciljeve i tako nas motivirati da ustrajemo ili odustanemo ako je rizik prevelik.
Mi ujedno usklađujemo svoje emocije i misli, pozitivne i negativne, na temelju emocija ljudi oko nas i/ili okolnosti u kojima se nalazimo.
Osobe koje su jako nisko na dimenziji neuroticizma često ne reagiraju ispravno na potencijalne prijetnje ili opasnosti. Primjerice roditelj koji dopušta djetetu da hoda uz rub ceste, zaposlenici koji ostaju hladni i nezainteresirani kada je organizacija u krizi, nerazumijevanja u privatnim odnosima i sl.
Istraživanje pokazuje probleme koji nastaju ako ne postoji ravnoteža između neugodnih i ugodnih emocija.
Osobe koje neprestano ignoriraju stvarnost tj. “misle pozitivno” i žele potaknuti ugodne emocije, su u većem riziku konzumacije opojnih sredstava i drugih oblika visokorizičnih ponašanja. Takve osobe stalno traže vanjske podražaje koji će potaknuti entuzijazam i euforiju.
Kako se osloboditi negativnih misli ili kako upravljati njima?
Prikazali smo važnosti ispravnog razumijevanja neugodnih emocija i uloge neuroticizma u privatnom i poslovnom kontekstu, kao i opasnosti negiranja stvarnosti i potrebe da stalno mislimo pozitivne misli.
Pravo je pitanje trebamo li se upotpunosti osloboditi negativnih misli? Odgovor je ne.
One nam, ako ih držimo pod kontrolom, pomažu razumjeti stvarnost oko nas i prepoznati kada su stvari vrijedne rizika. Negativne misli, stoga, treba držati pod kontrolom. Evo nekoliko savjeta sažetih pod nazivom DOBRO koji će nam pomoći upravljati negativnim mislima.
Duboko disati: možda se čini kao sasvim banalan savjet, ali istraživanja pokazuju da se prilikom anksioznih i tjeskobnih napadaja vježbom dubokog disanja naše stanje može ublažiti. Vježbe disanja nam mogu pomoći da se lakše nosimo sa stresnim situacijama.
Objektivno sagledati: pokušati objektivno promotriti/ izvagati koliko je loša situacija u kojoj se nalazimo. Tu nam mogu pomoći bliske osobe ili možemo sami zapisati na papir pozitivne i negativne strane i vidjeti što prednjači.
Biti prisutan: visoka razina neuroticizma često dovodi pojedinca do toga da razmišlja o hipotetskim situacijama i potencijalno negativnim ishodima koji se još nisu dogodili. Na taj se način utječe na rad mozga, kao što pokazuju brojna istraživanja. Biti prisutan u trenutku ne znači djelovati ishitreno i nepromišljeno. To znači pronaći ono što je dobro i pokušati računati s time i u budućnosti.
Riskirati: “Tko ne riskira, ne profitira.” Vjerujemo da ovo nije najlakša stvar na svijetu, ipak biti spreman na rizik ne znači besciljno i nestrateški pristajati na sve opcije koje se nude. Dobra stvar je da uz supermoć koju neuroticizam povlači sa sobom, a to je usmjerenost na detalje, možemo biti otvoreni za opciju čak i ako je prisutan određeni rizik. Igra na sigurno nas može dovesti do toga da propustimo sve dobre prilike čekajući onu pravu, kao što istraživanje pokazuje.
Ohrabriti se: osobe visoko na neuroticizmu često sumnjaju u sebe, svoje sposobnosti, kao i namjere drugih ljudi. Biti hrabar uz spremnost na preuzimanje rizika i objektivan pogled na stanje stvari, znači ujedno i prihvatiti neuroticizam kao svoje prirodno stanje jer su osobine ličnosti djelomično nasljedne.
Ipak, neuroticizam može biti poput začina, a prezačinjeno jelo teško se probavlja. Zato prihvatiti sebe ne znači ne raditi na sebi, već upravo suprotno: ohrabriti se i svoje slabosti pretvoriti u svoje snage.
__________________________________________________________________________________________________________________________
Želiš razumjeti kako različite osobine ličnosti funkcioniraju u odnosima? Na pravom si mjestu!
Prijavi se na trening Osobine ličnosti: upoznaj sebe i druge i nauči kako razumjeti različitosti i izgraditi kvalitetne odnose.
Za sva pitanja javi nam se na kontakt.
Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.
Adresa: Vodnikova 5, 10000 Zagreb
OIB: 99870145004
