Motivacija: Flow kao najbolja metoda za uspjeh

Sigurno ste puno puta čuli izreke kao: Sanjaj velike stvari, Preokreni svoj život naglavačke, Nova godina, nova ja. Ipak, u praksi se pokazalo da to nije toliko jednostavno. Motivacija je zeznuta stvar. Lako je donijeti odluke, ali biti dosljedan i motiviran, malo teže.

Sanjati velike stvari? Apsolutno, ali korak po korak. Evo i kako.

Ustrajnost ovisi o težini izazova

Čovjek je zaustavio glazbenika koji je svirao na ulicama New Yorka i pitao ga kako da dođe do Carnegie Hall-a. “Vježbaj, prijatelju, samo vježbaj”, odgovorio mu je. 

Svi smo mi donijeli različite odluke od kojih smo nakon nekog vremena odustali jer nam je nedostajala motivacija. Možda je to zbog osjećaja frustracije jer nikako nismo uspijevali ostvariti značajne rezultate. Smršaviti 10 kg, početi se buditi jako rano ujutro, prestati pušiti?

A možda i zbog toga što nam je odluka da nešto odradimo bila toliko dosadna da smo se jedva natjerali da krenemo. Odgovoriti na dosadan email, krenuti s izradom izvješća ili bilo što treće na što ti padne mrak na oči pri samoj pomisli? 

Kako učiniti odluke i ciljeve dovoljno izazovnima da nam a) ne stvaraju frustraciju i anksioznost i b) ne učine da umremo od dosade i izgubimo motivaciju?

Rješenje se nalazi u metodi zvanoj Flow. 

Što je to Flow?

Flow je ideja potpune uronjenosti i koncentracije. To je fokusiranost na ono što je jedino stvarno – a to je sada ili, u kontekstu upravljanja vremenom, zadatak koji imamo pred sobom. 

Ideja zapravo potječe još ranije nego što ju je popularizirao Mihaly Csikszentmihalyi u knjizi “Flow: temelji pozitivne psihologije.” Nalazimo je već kod Stoika i filozofske škole života utemeljene na vrlinama, mentalnoj otpornosti i čvrstoći, nenavezanosti i samokontroli.  

Kako zadržati motivaciju?

U jednom eksperimentu provedenom na Sveučilištu Duke, sveučilišni sportaši su zamoljeni da trče oko staze i, kada im se signalizira, priđu što bliže cilju udaljenom 200 metara u roku od 10 sekundi. Svi trkači su znali, jednostavno gledajući udaljenost koju su trebali prijeći, da je cilj apsurdan.

Nitko nikada nije pretrčao ni blizu 200 metara u 10 sekundi. 

Atletičari su u sprintu u prosjeku dosegli 59,6 metara. Nekoliko dana kasnije, isti su sudionici dobili isti zadatak, ali ovaj put je cilj bio samo 100 metara. Cilj je i dalje bio odvažan, ali je bio u domeni mogućnosti. (Usain Bolt je 2009. trčao 100 metara za 9,58 sekundi.) Tijekom ovog ispitivanja trkači su u prosjeku uspjeli prijeći 63,1 metar za 10 sekundi, a to je velika razlika. (Duggih, 2016)

Dakle, Flow bi se, u kontekstu upravljanja vremenom, odnosio na zadatak koji nam je dovoljno izazovan, vrijedan, da dok ga radimo nismo svjesni ničega oko sebe. Toliko smo uronjeni da pomičemo svoje granice do maksimuma. Na taj način motivacija ne nestaje.

Taj zadatak ne smije biti previše izazovan da nam ne stvori osjećaj bespomoćnosti i anksioznosti. Ujedno, ne smije biti ni previše jednostavan jer nam stvara osjećaj dosade. Samim time, ne predstavlja nikakav izazov koji bi održavao našu motivaciju.

Csikszentmihalyi u knjizi “Flow; temelji pozitivne psihologije” daje primjer s indijanskim plemenom koje bi postavilo svoje šatore na mjestu na kojem bi imali sve uvjete za život: plodno tlo, hranu, mir, ali bi poglavice odlučile da se svakih 25 do 30 godina sele kako bi uvijek istraživali i odolijevali novim izazovima. 

Najveća količina nezadovoljstva proizlazi iz osjećaja beskorisnosti i nemogućnosti za napretkom. Apatija nastaje kada ne nailazimo ni na kakve izazove koji pomiču naše granice i kada ni u čemu ne pronalazimo smisao ni motivaciju. 

Kako postići Flow

Kako bi ostvarenje naših ciljeva zaista i bilo uspješno, naš cilj mora biti dovoljno, ali ne i previše izazovan. Steven Kotler u knjizi “The Art of Impossible: A Peak Performance Primer” predstavlja pravilo pod nazivom 4%.  

Prema istraživanjima koja iznosi u knjizi, pokazalo se da izazov ili cilj koji želimo postići za početak mora biti najmanje 4% iznad razine naših trenutno razvijenih vještina. Kada je cilj dovoljno, a ne pretjerano izazovan, motivacija ostaje.

Na primjer, ako kao konačan cilj imamo pretrčati 5 km u 20 min, a do sada smo ih pretrčali u 30 min, cilj trebamo razlomiti na manje dijelove. Tako ćemo za početak pokušati pretrčati 5 km za malo ispod 29 minuta. Kada to savladamo s lakoćom, tih 29 minuta, smanjujemo za još 4% i polagano pomičemo svoje granice do željenog cilja. U tome nam mogu pomoći SMART ciljevi. 

Sklonost riziku i otvorenosti prema novim izazovima u određenoj mjeri ovise i o našim osobinama ličnosti.

Često krećemo s postavljanjem prevelikih ciljeva i donosimo velike odluke, koje su nam toliko izazovne da nam stvaraju frustraciju jer ne uspijevamo. Razlog tome je što se naše navike teško mijenjaju. Pravilo 4% korisna je metoda pomoću koje možemo uspjeti. 

Također, mi ljudi težimo ugodnosti, pa nekada volimo i ostati u sigurnoj zoni i ne pomicati svoje granice. Poznata je izreka:

Ako si najpametniji u prostoriji, u krivoj si prostoriji. 

Dakle, pomicanje granica je poželjno kako bismo se osjećali motiviranima i samopouzdanima, ali pametno i korak po korak kako motivacija ne bi prebrzo isparila! 

Ustrajati nije lako, ali je mudro osloniti se na alate i metode koji su nam pri ruci. Flow, pravilo 4% i SMART metoda koja će nam pomoći ostvariti velike ciljeve koje imamo i voilà!

_________________________________________________________________

Ako želiš razviti praktične vještine potrebne za povećanje produktivnosti , ovladati raznim tehnikama upravljanja vremenom i savladati prepreke koje ti smetaju u ostvarenju ciljeva, na pravom si mjestu.

Prijavi se na edukaciju Akademija osobnog razvoja i uspješno ostvari sve svoje ciljeve!

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.