Logičke pogreške – kako ih prepoznati i izbjeći
Logičke pogreške – kako ih prepoznati i izbjeći

Sigurno si čuo/la za izraz “logičke pogreške”, ali možda ne znaš što taj izraz točno znači. Odgovor pronađi u ovom članku. Donosimo ti 5 čestih pogrešaka i savjete o tome kako ih prepoznati kod drugih i kako ih izbjeći.

Što su logičke pogreške?

Ako si ikad bio/la u krivu oko nečega, znaš kako je lako pogrešno razmišljati. Loš način razmišljanja može potpuno iskriviti tvoju sliku stvarnosti. A to onda utječe na kvalitetu tvojih odluka. Da bi razbio taj začarani krug, moraš za početak pitati – što je ispravno mišljenje? Logika nam kaže da je ispravno mišljenje ono u kojem zaključak dosljedno proizlazi kao rezultat valjanih postavki. Zvuči komplicirano? Evo jednostavnog primjera:

Postavka 1: Svi psi imaju dlaku.
Postavka 2: Hektor je pas.
Zaključak: Dakle, Hektor ima dlaku.

Kao što vidiš, zaključak dosljedno proizlazi kao rezultat postavki i možeš opravdano zaključiti da Hektor ima kakvu-takvu dlaku čak i ako nikad nisi vidio/la psa Hektora (osim ako ga vlasnik ne obrije prije nego što ga vidiš samo da ti dokaže da si u krivu – ali ipak je imao dlaku prije nego što ga je obrijao).

A evo i jednostavnog primjera logičke pogreške prema istoj formuli:

Postavka 1: Kad kiša pada cesta je mokra.
Postavka 2: Cesta je mokra.
Zaključak: Dakle, padala je kiša.

Ako nisi primijetio/la problem u ovom primjeru, vrijeme je da se prijaviš na naš Trening mišljenja i donošenja odluka. Problem je u tome što prva postavka kaže da će cesta biti mokra kad pada kiša, ali to ne znači da cesta ne može biti mokra i zbog nekih drugih razloga – na primjer, zato što je netko zalijevao vrt uz cestu.

Što najčešće mislimo kad kažemo “logičke pogreške”?

Međutim, pogreške u mišljenju najčešće ne izgledaju kao gornji primjer, jer ljudi obično ne razmišljaju tako formalno. Zato kad se obično čuje izraz “logičke pogreške”, ljudi najčešće misle sve načine na koje griješimo u razmišljanju, sva “laka rješenja”, skretanje s teme, izbjegavanje kritičkog mišljenja i tako dalje. U nastavku otkrij 5 takvih pogrešaka koje je dobro poznavati.

“Nitko ne voli biti u krivu. Ali volim kad otkrijem da sam bio u krivu, jer to znači da sam sad manje u krivu nego prije.”
– Daniel Kahneman

1. Pozivanje na autoritet

Ovo je česta logička pogreška i prilično ju je lako prepoznati. Pozivanje na autoritet znači da netko nekoga pokušava u nešto uvjeriti samo tako što navodi nekog autora, instituciju ili struku, koji mogu imati opravdan autoritet, ali mogu i biti u krivu. Uvijek je pogrešno tražiti zamjenu za razumski argument u nečem drugom, u ovom slučaju u tuđem autoritetu. Na primjer, netko može smatrati da je Zemlja ravna zbog toga što “postoje znanstvenici koji su diplomirali na Harvardu i koji tvrde da je Zemlja ravna”. Naravno, to je li Zemlja ravna nema nikakve veze s time tko to tvrdi ni na kojoj se instituciji obrazovao.

Rješenje: Ovdje je glavni problem u tome što osoba ne obrazlaže svoje mišljenje samostalno ni objektivno provjerljivim argumentima, nego samo tako što se poziva na nečiji autoritet. Ovu ćeš pogrešku izbjeći tako što ćeš za argument koristiti samo ono što sam/a možeš uvjerljivo objasniti. Ako ovu pogrešku prepoznaš kod drugog, za početak možeš tražiti od sugovornika da učini isto, to jest da ti istu stvar objasni “svojim riječima”.

2. Pozivanje na popularnost

Ova se pogreška naziva i pozivanje na narod ili pozivanje na većinu, a pogrešna je u tome što pretpostavlja da je nešto istinito samo zato što velik broj ljudi to vjeruje, ili da nešto treba činiti samo zato što se velik broj ljudi tako ponaša. Čak i kad možeš znati koliko ljudi nešto misli ili koliko je neki trend popularan, to ti ništa ne govori o istinitosti njihovih uvjerenja i ponašanja. Karibi se nisu pretvorili u Indiju samo zato što su Kolumbo i njegova posada mislili da su došli do Indije. Da bismo znali da je nešto istinito i valjano, trebamo imati neka objektivna mjerila koja ne ovise o broju mišljenja, kao npr. zemljovide, praćenje vremena, mjerenje udaljenosti od jedne točke putovanja do druge, itd. Ova je pogreška jako popularna u politici, medijima, popularnoj znanosti, ali i svakodnevnoj uporabi. Zato ona može imati velik utjecaj na tvoje odluke. Na primjer, takvom se logikom vode i djeca kad se uspoređuju s vršnjacima: “svi imaju takve tenisice, moram i ja”. A ne razmišljaju tako samo djeca, zar ne?

Rješenje: Ako žešliš izbjeći ovu pogrešku, moraš za svoju tvrdnju imati neko drugo mjerilo osim popularnosti. Ako je prepoznaš kod drugog, rješenje na ovu pogrešku može biti kao i kod pozivanja na autoritet – možeš pitati sugovornika da ti ponudi neko obrazloženje “svojim riječima”, bez pozivanja na druge. Ako to ne može učiniti, argument neće biti valjan.

3. Lažna dilema

Ovu pogrešku često možeš čuti u politici, medijima i marketingu. Lažna dilema događa se kad netko nudi samo dvije opcije, ili-ili, od kojih je jedna često očigledno poželjna, a druga očigledno loša. Što je loša opcija gora, to će ova druga opcija biti privlačnija. Problem je u tome što se tako isključuju sve moguće alternative “između” krajnosti. Na primjer, to mogu biti politički slogani kao “Ili odaberite nas ili nikad nećemo izaći iz krize!” i “Ili besplatno visoko obrazovanje za sve ili nemamo budućnosti!”. U marketingu, to može biti reklama za neki novi proizvod: prvo ti prikažu nešto loše, crno-bijeli video nekoga tko ne zna peći palačinke, a onda ti ponude rješenje “u boji”, super-tavu koja sama peče i koju ne trebaš ni prati poslije uporabe.

Rješenje: Ovu ćeš pogrešku izbjeći tako da se uvijek preispituješ o alternativi. Kad se čini da je situacija crno-bijela, pokušaj pronaći nešto “sivo”, treću opciju – čak i ako ti to ne ide u prilog. Izbor možda neće biti jednostavniji, ali barem ćeš izbjeći lažnu dilemu, a možda i neku ishitrenu odluku. Isto vrijedi kad ovu pogrešku prepoznaš kod drugih. Budi kreativan/a i pronađi što privlačniju treću moguću opciju. Čim pronađeš barem jednu, pokazao/la si da je dilema lažna.

4. Teret dokaza

Na ovu logičku pogrešku često možeš naići u svakodnevnoj komunikaciji. Prema osnovnim pravilima logike, a i znanosti, odgovornost dokazivanja neke tvrdnje leži na strani onoga tko nešto tvrdi, a ne na strani onih koji bi tu tvrdnju trebali pobiti. Drugim riječima, da bi nešto bilo istinito nije dovoljno reći da se ne možemo dokazati da nije istinito. Ako nešto tvrdiš, odgovornost je na tebi da sugovornika uvjeriš da je tako. Ovu pogrešku ljudi najčešće čine da bi opravdali neka svoja uvjerenja koja ne mogu razumski objasniti, uvjerenja koja temelje na nekom osjećaju, životnom iskustvu ili ograničenim informacijama. Na primjer, netko vjeruje da su izvanzemaljci sagradili egipatske piramide, a umjesto da tu tvrdnju dokaže argumentima, traži da njemu drugi dokažu da nije tako.

Rješenje: Ovo je jednostavno: nikad ne traži od sugovornika da ospori tvoje mišljenje prije nego što ga pokušaš uvjeriti valjanim argumentima. Ako se našeš s druge strane, od ove se pogreške možeš obraniti na dva načina: ili udovoljiti sugovorniku i pokazati zašto je tvrdnja pogrešna, ili mu jednostavno ukazati na pogrešku i tražiti da argumentirano objasni zašto je njegova tvdnja valjana.

5. Strašilo

Ovo je učestala pogreška koju je teško prepoznati – zato što je svi koristimo, češće nego što bismo htjeli priznati. Pogreška strašila, poznata i kao “lažna meta”, događa se kad iskrivljuješ tuđu poziciju s ciljem da je oslabiš i što lakše opovrgneš. No najčešće se događa da onda napadaš nešto što ustvari nije stvarno mišljenje tvog sugovornika. To možeš činiti preuveličavanjem, izmišljanjem, pogrešnim uspoređivanjem, dodavanjem anegdota i tako dalje. Na primjer, psiholog u intervjuu kaže da žene u prosjeku više biraju zanimanja u društveno-humanističkim znanostima, a muškarci više zanimanja u STEM području, i da to uvelike ovisi o osobinama ličnosti. Voditeljica na to pita: “Vi dakle tvrdite da je u redu da žene zarađuju manje od muškaraca?”

Rješenje: Za ovu je pogrešku potrebna vježba. Svaki put kad se s nečim ne slažeš, najprije kreni od najsnažnijeg ili najuvjerljivijeg dijela argumenta, a tek onda odgovori na najslabije dijelove. Pritom provjeri jesi li sugovornika dobro shvatio/la. S druge strane, na “strašilo” se jednostavno odgovara tako da ponovno i precizno izneseš svoje mišljenje. Dodatno ti može pomoći ako istu tvrdnju možeš iznijeti iz druge persepektive ili pomoću drugih argumenata. Što jasnije govoriš, to će teže netko od tvojih riječi napraviti “strašilo”.

_________________________________________________________________

Sad imaš sve što ti je potrebno da ne nasjedaš na logičke pogreške iz ovog članka. No takvih pogrešaka ima puno i rješenja ponekad nisu baš jednostavna. Zato se prijavi na Trening mišljenja i donošenja odlukai otkrij sve što trebaš znati da poboljšaš svoje mišljenje.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

Podijeli
Preuzmi besplatni e-book
Prijavom na newsletter, dobivaš besplatni e-book.
Redovito ti stižu i korisni savjeti za osobni razvoj.

Sve informacije vezane uz zaštitu osobnih podataka možeš saznati ovdje.
Ime:
Prezime:
Email:
Kontaktiraj nas
Kontakt telefon: +385 91 525 6511
Ime:
Prezime:
Email:
Poruka:
Plaćanje
SVJETSKI SAVEZ MLADIH JUGOISTOČNA EUROPA

Davora Zbiljskog 28, 10 000 Zagreb

Ured: Vlaška 31, 10 000 Zagreb

OIB: 50632350819


Plaćanje možeš izvršiti na račun:
IBAN: HR0923400091511095361

Ili skeniraj barkod i unesi iznos:
QR code
Fiksni tečaj konverzije: 1€ = 7,53450kn
Dizajn i izrada
Regulus
Inkubator izvrsnosti. Sva prava pridržana 2022.