Koncentracija: 3 najbolje vježbe za njezino povećanje

Ako imaš poteškoća s održavanjem koncentracije i ne znaš u čemu je problem s tvojom koncentracijom, onda imamo rješenje za tebe. Donosimo ti 3 najbolje vježbe koje će povećati tvoju koncentraciju.

Koncentracija i mozak: kako se povezani?

Prema Rogeru W. Sperryju nastala je Teorija o desnoj i lijevoj strani mozga. Prema toj teoriji lijeva i desna strana su odvojene i obavljaju dvije različite funkcije.

Tako je lijeva strana povezana s usmjerenosti na detalje, logikom, pragmatičnosti, koncentracijom i brojkama. Desna strana povezana je s umjetnosti, kreativnošću, maštom, emocijama i sl.

Prema teoriji, ona strana mozga koja je dominantnija, bit će uspješnija u radnjama povezanima s njenom stranom.

Ipak, kako objasniti to da je kreativnost dio desne strane, a jezik, koji se smatra dijelom lijeve strane mozga, je ujedno poprilično kreativan?

Također, ljudi variraju u razini empatije (povezana s desnom stranom) i analitičnosti (povezana s lijevom stranom). Pojedinac može biti iznimno empatičan, a ujedno i analitičan.

To je jedan od pokazatelja da dominacija ne ovisi o lijevoj i desnoj strani mozga koje bi bile neovisne, već da se puni potencijal ostvaruje korištenjem obje strane mozga, ovisno o kojoj je radnji riječ.

Zato ako želiš povećati svoju koncentraciju moraš upregnuti i lijevu i desnu stranu mozga.

Za učenje novih stvari trebamo koncentraciju i kreativnost

Fokusirano ili koncentrirano mišljenje nastaje kada:

• smo koncentrirani na zadatak
• ulazimo u dubinu problema
• uronjeni u trenutak
• aktiviramo prefrontalni korteks -zanemarivamo vanjske podražaje
• smo usmjereni na detalje

Naša koncentracija je početna točka. Kada započinjemo s nekim novim zadatkom potrebno je potaknuti fokusirano mišljenje. To činimo npr. pripremom sadržaja, odabirom redoslijeda radnje, izradom to-do liste, planom rada, usmjerenošću na detalje, brojke/istraživanja/teoriju i dr.

Ipak, nije prirodno cijelo vrijeme inzistirati na potpunoj koncentraciji. Prirodan tijek razvoja je da se fokusirano i kreativno mišljenje izmjenjuju.

Nakon koncentracije slijedi kreativnost kao lakše usvajanje novog znanja. Kreativnost potičemo kada novo znanje povezujemo s prijašnjim znanjem/iskustvom.

To možemo činiti: stvaranjem asocijacija, izradom umne mape, usmenim ponavljanjem ili jednostavno predahom.

Ako zapneš na nekom poslu i vidiš da ti nedostaje koncentracije, uzmi predah i pusti svoje misli da odlutaju. Često se najbolje ideje i rješenja dogode kada neopterećeno reflektiraš o zadatku i problemu koji imaš pred sobom.

Nakon kreativnosti opet slijedi koncentracija kao završni korak. Tu stvaramo temelj, potvrdu usvojenog i trajnu bazu znanja.

Npr. ako učimo za neki važan ispit možemo zamoliti nekog da nas ispita, ako se pripremamo za prezentaciju onda odradimo probu nastupa, snimimo se, zamolimo nekoga za povratnu informaciju i sl.

Zašto je potrebna izmjena koncentracije i kreativnosti?

Zato što previše koncentracije blokira kreativnost i dovodi nas do pristranost i ne omogućuje nam da mislimo van okvira i bolje uočavamo pogreške.

S druge strane, previše kreativnosti nam otežava usmjeriti se na nešto konkretno, a posebice na detalje.

Neke radnje koje povećavaju koncentraciju su:

• učenje novog jezika
• rješavanje matematičkih zadataka
• kognitivno zahtjevni zadaci
• igra šaha
• čitanje
• slaganje puzli

3 vježbe za povećanje koncentracije

Iako je priprema pola puta do veće koncentracije, postoje određene vježbe koje nam u tome mogu pomoći, a to su:

1. Vizualizacija
2. Deep work
3. Flow vježbe

#1 Vizualizacija u 5 koraka

Vizualizacija je vježba koju možeš koristiti u bilo kojem trenutku kada se pokušavaš motivirati da napraviš nešto što često odgađaš. Vizualizacijom ćeš se pripremiti na moguće kradljivce vremena i demotivatore i znati unaprijed kako ih spriječiti.

1. Zamisli jedan mučan zadatak koji moraš odraditi, a stalno ga odgađaš: npr. odgovoriti na dugačak mail
2. Zamisli kako će to izgledati. Što prvo radiš– npr. sjedam za stol, pripremam laptop, otvaram mail i razmišljam što odgovoriti
3. Koje su potencijalne smetnje– npr. sjetim se da bih rado popila kavu, dižem se kuham kavu, mobitel mi zvoni ostanem 30 min na društvenim mrežama.
4. Kako ćeš preduhitriti te prepreke- ako svaki puta buljim u mobitel dok idem raditi – maknut ću mobitel tijekom posla i staviti ga na bešumno. Kavu ću skuhati prije nego krenem raditi kako mi ne bi došla ideja tijekom posla.
5. Kako ćeš znati jesi li u tome uspio/la – poslan mail.

#2 Deep work

Deep work je pojam koji je skovao Cal Newport. To je stanje duboke uronjenosti u zadatak i stanje potpune koncentracije u kojem si maknuo/la sve potencijalne smetnje kako bi se posvetio/la nekom kognitivno zahtjevnom zadatku

Deep work funkcionira tako da odrediš fiksno vrijeme za određeni kognitivno zahtjevan zadatak koji donosi dodanu vrijednost, ali te često obeshrabruje zbog svoje težine.

• PRIPREMA: Za vrijeme Deep worka moraš maknuti sve smetnje: mobitel, društvene mreže, kolege koji ti dolaze na “samo 5 minuta razgovora”, ostale obaveze.
• VRIJEME: Odrediš fiksno vrijeme koliko i kada ćeš se posvetiti zadatku. Bitno je odrediti koliko ćeš dugo nešto raditi jer će se tako tvoj mozak lakše prilagoditi kada zna da zadatak ima cilj i kraj.
• LIMIT: Jedan do dva zadataka po Deep work metodi. Ne više! Zato što će se mozak vrlo brzo opteretiti i mozak funkcionira po principu rada i nagrade.
• NAGRADA: Nakon Deep worka trebaš mozgu osigurati predah i nagradu. To može biti pauza, kava, slatkiši, društvene mreže, što god i u ograničenom obliku.

#3 FLOW

Pojam koji je proslavio Mihaly Robert Csikszentmihalyi u svojoj knjizi “Flow: temelji pozitivne psihologije”.

Flow je stanje potpune uronjenosti i koncentracije – fokusiranost na ono što je jedino stvarno – a to je sada/zadatak koji imamo pred sobom

Flow je stanja kada obavljamo neki zadatak koji nam je dovoljno izazovan, vrijedan, da dok ga radimo nismo svjesni ni koliko je sati prošlo, da smo gladni i sl. Kao što se događa dok radimo Deep work, s tim da je bitna razlika da Flow nije vezan samo uz kognitivno zahtjevne zadatke, za razliku od Deep worka.

Postoji 8 načina/uvjeta kako postići FLOW:

1. Jasni ciljevi i željeni feedback
2. Fokus na konkretan zadatak
3. Ravnoteža između vještina i zahtjevnosti zadataka
4. Osjećaj kontrole
5. Gubitak samosvjesti
6. Gubitak osjećaja o vremenu
7. Stapanje djelovanja i svijesti
8. Intrinzična motivacija: gubitak osjećaja težine

Cilj 4% iznad trenutnih mogućnosti

Glavna “tajna” za postizanje FLOW-a je da ti izazov ne smije biti ni prelagan ni pretežak. Neki stručnjaci predlažu da cilj bude 4% iznad tvojih trenutnih mogućnosti.

Ako je izazov prelagan, a tvoje vještine iznad težine izazova onda nastupa dosada, zasićenost, apatija i nezainteresiranost i nedostatak koncentracije.

Ako je izazov pretežak, daleko iznad tvojih trenutnih vještina, onda nastupa stres, anksioznost, potreba da odgodiš zadatak i odustajanje.

Zato uvijek pokušaj veći cilj i zadatak razlomiti na manje dijelove. Tako ćeš lakše pratiti svoj napredak, mozak će brže uočavati nagrade, a cilj će se činiti lakšim i bližim.

Ako, primjerice, moraš usvojiti neku potpuno novu vještinu, pokušaj početi s nečim što ti je najlakše, najbliže ili s čim imaš iskustva. Ili ako moraš napisati neki veliki projekt koji je težak, dugačak i kompleksan, započni s onim što ti je najpoznatije ili najlakše.

Npr; prvo pripremi svu dokumentaciju, odredi kada ćeš što raditi, pripremi svoje okruženje da uđeš u stanje Deep worka i FLOW-a i tek onda kreni na idući korak.

Ako želiš naučiti više kako povećati svoju koncentraciju i ovladati drugim vježbama i metodama za poboljšanje tvojih kognitivnih sposobnosti, prijavi se na online edukaciju Mozak 2.0.