Kako to da s nekim ljudima komunikacija teče bez problema, a s nekim ljudima imamo osjećaj kao da moramo birati svaku riječ koju izgovorimo? Odgovor se krije u različitim komunikacijskim stilovima. U nastavku otkrij koja su to 4 osnovna komunikacijska stila i kako nam njihovo prepoznavanje olakšava svakodnevnu komunikaciju.
Sve do pojave pragmalingvistike pretpostavljalo se da ako je poruka odaslana od pošiljatelja prema primatelju dovoljno jasno i bez buke u komunikaciji, poruka će biti savršeno primljena. Danas ipak primjećujemo da to nije tako.
U komunikaciji je važan kontekst u kojem je nešto izrečeno, ali je isto tako važno i sve ono što je ostalo neizrečeno. Ali, to nije sve. Važno je i ono što smo mi razumjeli, što smo zanemarili, što smo htjeli prešutjeti, ali nismo uspjeli, što smo mislili reći, ali nismo izrekli na odgovarajući način, kako nas je naš sugovornik razumio, što je dovelo do nesporazuma u komunikaciji itd. Čini se kao da nema kraja.
Prema Albertu Mehrabianu, na komunikacijske ishode tek 7% utječu naše izgovorene riječi, ton kojim je odaslana poruka 38%, a govor tijela ima najveći utjecaj čak 55%. Svi ti komunikacijski elementi najbolje se otkrivaju u različitim komunikacijskim stilovima.
Komunikacijski stilovi pokazuju kako će se osoba prirodno ponašati i kako će komunicirati u određenoj situaciji. Komunikacijski stilovi dijele se na 4 osnovna: asertivni, agresivni, pasivni i pasivno-agresivni. Iako je svatko od nas s vremenom izvježbao asertivnu komunikaciju, jedan mu je od ostala 3 komunikacijska stila zapravo najprirodniji.
Na naš dominantniji prirodni komunikacijski stil utječu i naše osobine ličnosti, (ne)bliska okolina i situacija u kojoj se nalazimo. Također, skloni smo izvježbati određeni komunikacijski stil koji ćemo primjenjivati u situacijama za koje smo procijenili da taj stil najbolje prolazi. Neki će to nazvati manipulacijom, ali ja se ne bih složila. Nazvat ćemo to umijećem utjecajnog komuniciranja.
Asertivna komunikacija je najzdraviji i najefektivniji način komunikacije – slatka točka između previše agresivnog i previše pasivnog stila. Kada smo sigurni i dovoljno samouvjereni, komuniciramo bez igrica ili manipulacija. Znamo vlastite granice i ono što želimo, poštujemo granice drugih i smatramo ih ravnopravnim subjektima.
Karakteristike asertivnog stila:
Neverbalni znakovi:
Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:
Primjer asertivne komunikacije:
“Žao mi je što se osjećaš tako, ali želim ti objasnim kako to izgleda iz mog kuta.”
PRO TIP: Nemojte misliti da je nužno uvijek asertivno komunicirati. Kada je osoba nasuprot nas jako ljuta ili ima loš dan, nemojte pokušavati asertivno komunicirati odmah. Zamislite da vama netko dođe dok ste iznimno ljuti i ne možete racionalno promišljati i kaže: “Razumijem kako se osjećaš, pokušaj…” Prirodan naš odgovor je: “Ništa ti ne razumiješ.” Ljutnju treba nekada i pustiti da malo olabavi, a onda asertivno komunicirati. Mudri ljudi znaju i kada treba šutjeti.
Ovaj komunikacijski stil karakterističan je za osobe koje žele ostvarenje vlastitih potreba pod svaku cijenu, čak i na štetu drugih. U ovakvom stilu komunikacije poruka se, čak i ako je ispravna, često gubi jer su drugi fokusirani na ton glasa kojim osoba priča.
Karakteristike agresivnog stila:
Neverbalni znakovi:
Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:
Primjer agresivne komunikacije:
“Ne zanima me vaše mišljenje. Bit će onako kako sam ja rekla ili svi možete otići kući!”
Osobe kojima je pasivni stil primarni način komunikacije, ponašaju se kao da su potrebe drugih ljudi važnije od njihovih.
Karakteristike pasivnog stila:
Neverbalni znakovi:
Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:
Primjer pasivne komunikacije:
“Kako god vi odlučite, meni je svejedno. Ja ionako nikad nemam dobre ideje.”
Osobe kojima je ovo primarni komunikacijski stil su naizgled pasivne, mirne, čak i hladnokrvne,, dok zapravo svoj bijes/nezadovoljstvo iskaljuju na indirektan način.
Karakteristike pasivno-agresivnog stila:
Neverbalni znakovi:
Kako se drugi ljudi osjećaju u komunikaciji s njima:
Primjer pasivno-agresivne komunikacije:
“Sve je u redu. Kao da bi ti i primjetio da nije.”
Ako nismo sposobni prepoznati različite komunikacijske stilove ili ako ne pokazujemo zanimanje za vrijednost i prava naših sugovornika, velika je vjerojatnost da nas drugi neće razumjeti i da se neće ponašati prema nama onako kako bismo željeli.
Iako je svatko od nas s vremenom usvojio vještine asertivne komunikacije, u određenim situacijama prirodniji nam je neki drugi komunikacijski stil. Zato je dobro znati u kojim je situacijama on poželjan i kako se osobe s kojima tako komuniciramo osjećaju. Ako se ipak susrećemo s osobama koje neprestano komuniciraju na agresivan, pasivan ili pasivno-agresivan način, onda nam prepoznavanje tog stila olakšava pristup toj osobi, jer ćemo lakše znati na njega adekvatno odgovoriti i ne doživjeti stvari previše osobno.
Istraživanja pokazuju da loša komunikacija smanjuje samopoštovanje i samopouzdanje, izaziva povlačenje, otpor ili odbacivanje. Također, loša komunikacija može dovesti do povučenosti, osjećaja nedoraslosti i trajno loših međusobnih odnosa.
Dobra komunikacija je ona koja je učinkovita – ostvaruje ciljeve osoba koje komuniciraju. Dobrom ćemo komunikacijom uspješno prenijeti informaciju, iskazati mišljenja i osjećaje, izgraditi odnos i povjerenje, razriješiti konflikte i postići dogovor.
Komunikacija predstavlja sredstvo kojim uspostavljamo i mijenjamo odnose, stoga je sposobnost uspješne komunikacije jedna od najvažnijih životnih vještina.
————————————————————————————————
Želiš otkriti koji je tvoj komunikacijski stil, ovladati vještinama asertivne i neverbalne komunikacije i naučiti kako ti transakcijska anliza i jezici ljubavi mogu pomoći poboljšati odnose?
Na pravom si mjestu. Prijavi se na edukaciju Komunikacijske vještine i postani pravi komunikacijski stručnjak!
Za sva pitanja javi nam se na kontakt.
Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.
Adresa: Vodnikova 5, 10000 Zagreb
OIB: 99870145004