Inkubator izvrsnosti
Daruj
KEY Canva Pro

Kako učiti - 3 savjeta za cjeloživotno učenje

LČLucija Čoko6 min čitanja

Povratak učenju nakon završetka formalnog obrazovanja može biti poprilično zastrašujuć. Bezbrižno razdoblje srednjoškolskih ili studentskih dana je iza tebe, a zrelije životno razdoblje donijelo je neke nove obaveze. Kako uspješno uklopiti učenje u svakodnevicu i zadržati zdrav razum? U nastavku članka saznaj kako povratak učenju učiniti uzbudljivim. 

Budi učenik sve dok još imaš nešto za naučiti, a to će značiti cijeli tvoj život.

Henry L. Doherty


Učenje - vještina budućnosti


Zašto učiti i zar nismo to ostavili iza sebe?

Analiza The Future of Jobs Report Svjetskoga ekonomskog foruma pokazala je da u današnje vrijeme čak 94% poslodavaca očekuje od svojih zaposlenika da usvoje nova znanja i vještine potrebne za napredak na poslu. Prije tri godine taj je postotak bio puno manji, a iznosio je 65%. 

Nadalje, jedna od četiri vještine budućnosti je samoupravljanje, koje uključuje vještinu aktivnog učenja. Radnik budućnosti je onaj koji ovlada različitim znanjima i usvoji nove, korisne vještine. Radnik koji napreduje. Učenje, dakle, nije stvar prošlosti već budućnosti. Učenje je vještina koja će ti omogućiti napredak na poslu, veće mogućnosti zaposlenja i ostvarenje profesionalnog razvoja. 

Ako te prethodna predviđanja nisu dovoljno motivirala, ne brini! Prije nego što kreneš u avanturu Učenje 2.0 , neka ti sljedeća pitanja posluže kao orijentir za pronalazak vlastite motivacije. 

  • Relevantnost za posao: zašto je učenje važno za posao koji radiš i kako ti može pomoći u profesionalnom razvoju?
  • Napredak: kako će učenje utjecati na ostvarenje tvojih životnih ciljeva, je li novo znanje primjenjivo u svakodnevnom životu?
  • Povjerenje: vjeruješ li instituciji ili tečaju koji pohađaš?
  • Istraživanje: imaš li mogućnost istraživanja i nadogradnje znanja? 



Kako uspješno (na)učiti?


Postoje dobri i loši savjeti. Brojni članci na temu učenja mogu se pronaći i u najmračnijim dijelovima interneta. Kako prepoznati one dobre? Za početak, utemeljeni su na znanstvenim istraživanjima. U sljedećim odlomcima, pomoću tri provjerene tehnike učenja, pokušat ćemo osvijetliti ovaj dio digitalnog neba i pomoći ti da ovladaš vještinom učenja.

Učenje je navika. Kao i svaku novu naviku, trebaš je usvojiti. U prethodnom članku o navikama pročitaj kako to uspješno napraviti. Implementacija ovih savjeta u tvoju redovitu rutinu učenja neće proći nezapaženo. Poigraj se s njima i prekroji ih po vlastitoj mjeri! 

  1. Samoispitivanje - pronađi rupe u znanju
  2. Postani učitelj 
  3. Paralelno uči različite stvari



1. Samoispitivanje - pronađi rupe u znanju 


Aktivno prisjećanje (samoispitivanje) jedna je od najuspješnijih tehnika učenja koja uključuje samoispitivanje kako bi bolje usvojio/la i zapamtio/la nove informacije. Osim za učenje, aktivno prisjećanje dobra je vježba za poboljšanje pamćenja te stvaranje novih i snažnijih moždanih veza. Ako se želiš sjetiti neke činjenice, nemoj samo čitati tekst ili podcrtavati već se pokušaj aktivno prisjetiti. 


Kako funkcionira u praksi? 

Nakon pročitanog gradiva, odslušanog predavanja ili pogledanog tečaja napiši listu pitanja za prisjećanje. Umjesto da pasivno čitaš ili prolaziš kroz bilješke, napiši što više pitanja i na temelju njih provjeri vlastito znanje. Koje su ključne ideje pročitanog/odslušanog? Vrti ih u svojoj glavi i naglas ih objasni samom sebi. 

Nakon što urediš pitanja, vrijeme je za akciju! Pokušaj odgovoriti na svako od pitanja. Ako ne znaš odgovor, označi pitanje drugom bojom (npr. crvenom) i ponovno pogledaj bilješke kako bi pronašao/la točan odgovor. 

Na greškama se uči, ne boj ih se! Sljedeći put kad budeš odgovarao/la na pitanja, posebnu pozornost obrati na ona posebno označena. Ta pitanja su tvoja slaba točka. Aktivno prisjećanje najbolji je način da dobiješ uvid u to koliko zapravo znaš. Pronađi rupe u znanju i obrati posebnu pažnju na njih. 


Preduvjet učinkovitog korištenja aktivnog prisjećanja je razlikovanje pregleda i prisjećanja.

1. Pregled

Ovo je prvi korak. Ne možeš vježbati pamćenje nečega što nisi razumio/la i/ili ne možeš objasniti svojim riječima. Pregled uključuje aktivno korištenje bilježaka i razumijevanja istih u širem kontekstu. U ovom dijelu učenja, detaljno prođi kroz bilješke.

2. Prisjećanje

Ovo je korak u kojem se fokusiraš na pamćenje bez upotrebe dodatnih bilježaka ili alata, oslanjajući se samo na svoje pamćenje. Ako se ne možeš sjetiti bez pogleda na bilješke, onda ta informacija nije usvojena. Vrati se na prethodni korak.


Aktivno prisjećanje moćan je alat za dobro pamćenje. Prisjećajući se, ponovno pristupaš podacima iz prošlosti koji su prethodno kodirani i pohranjeni u tvom mozgu. Tako moždane veze između informacija jačaju, a kratkoročna memorija postaje dugoročna. U prijevodu, znanje je trajno usvojeno.



2. Postani učitelj


 Ako ne možete nešto objasniti jednostavno, onda to ne razumijete dovoljno dobro. 

Albert Einstein

Najbolji način usvajanja novog znanja je objašnjavanje nekom drugom. Drugim riječima, uspješno učenje rezultira da kompleksne pojmove i koncepte možeš objasniti svojim riječima. Uči kao da ćeš nakon toga postati učitelj i nekom drugom objasniti naučeno. 

Hm, zvuči jednostavno? Iako na prvu djeluje privlačno, ova tehnika učenja, poznata i pod nazivom Feynmanova tehnika, zahtjeva tvoju potpunu predanost. Rezultati su, doduše, odlični!


Kako postati dobar učitelj?

Feynmanovu tehniku učenja razvio je poznati fizičar Richard Feynman. Pomaže razumijevanju teme i osposobljava te da uspješno preneseš usvojeno znanje drugima, pogotovo laicima.

Zamisli da si učitelj koji objašnjava gradivo učeniku šestog razreda. Kako djetetu objasniti složeni programski jezik?


Četiri koraka uspješnog učenja by Feynman


  1. Osmisli koncept predavanja. Izdvoji najvažnije pojmove koje želiš prenijeti imaginarnom učeniku.
  2. Pretvaraj se da gradivo objašnjavaš imaginarnom učeniku šestog razreda. 
  3. Osvrni se na svoje predavanje. Gdje si zapeo/la, s kojim si dijelom imao/la problema, koje pojmove nisi znao/la do kraja objasniti? Otkrij greške ili praznine u predavanju, zatim se vrati na bilješke i ponovno pročitaj ono što pokušavaš prenijeti imaginarnom učeniku.
  4. Na kraju, ukloni nepotrebne informacije i dijelove u bilješkama koje bi mogle zbuniti učenika i utjecati na njegovo shvaćanje gradiva. Organiziraj svoje rečenice i pojednostavi ih kako bi učenik mogao razumjeti bez da izgubiš srž teme. Ovaj korak je najvažniji u stvaranju dobrih i jednostavnih bilježaka koje formiraju tvoje predavanje.

Ponovi prethodne korake sve dok ne budeš zadovoljan/a s održanim predavanjem. Kao dodatnu podršku, zamoli nekog tko je laik u području za koje je gradivo vezano i zamoli ga da ti bude učenik. Na kraju, ne zaboravi na povratnu informaciju! Ako je tvoj učenik shvatio o čemu pričaš i usvojio temeljna znanja i informacije - napravio/la si odličan posao! U suprotnom, iskoristi komentare i pomoću njih unaprijedi predavanje. 


feynmanova-tehnika-ucenja
feynmanova-tehnika-ucenja




3. Paralelno uči različite stvari


Zamisli da učiš tri različita programska jezika; A, B i C. Vjerojatno ćeš započeti s učenjem jednog jezika nakon čega će se posvetiti učenju drugog, a potom i trećeg. Tijek učenja će izgledati: AAA BBB CCC.

Koliko je ovakav način učenja dobar? 

Istraživanja su pokazala da je učenje različitih stvari u isto vrijeme daleko uspješnije. Tako prenosiš i primjenjuješ znanje iz jedne situacije u drugu. Razvijaš šire razumijevanje odnosa između različitih koncepata, bolje shvaćaš kontekst i razvijaš poveznice između različitih znanja u širu sliku.

Dakle, tijek učenja koji će doprinijeti boljem usvajanju znanja izgleda ovako: 

ABC ABC ABC, učiš paralelno sva tri programska jezika. 

Ova tehnika učenja omogućuje ti i učenje s vremenskim razmakom koje je bitno za prelazak informacija iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje. Raznoliko učenje pomaže ti da razviješ sposobnost razlikovanja različitih vrsta problema i odabira pravog načina rješavanja na temelju dosadašnjeg iskustva. 



Zaposliti se i ostati u određenom zanimanju i na radnom mjestu do mirovine, bez stjecanja dodatnih znanja, vještina, sposobnosti i kompetencija postaje nemoguće. Stoga je izuzetno važno učiti. Današnje društvo traži čovjeka koji je spreman trajno učiti kako bi mogao pratiti promjene, zadovoljiti svoje potrebe i interese te biti konkurentan na tržištu rada. Učenje je, zaista, vještina radnika budućnosti!


_________________

Hvala ti na čitanju i hvala što nas pratiš.


Pretplati se na naše edukacije.


Još s bloga

Sve objave

More Than Money: Why Financial Literacy Is a Democratic Competence

Reflections from the Financial and Economic Literacy NECE Lab, Vienna, 27–28 April 2026 When we talk about financial literacy, most people picture budgeting apps, savings accounts, and the fine print on a loan agreement. Useful things, but a narrow picture. Increasingly, educators, researchers, and policymakers across Europe are making a bigger claim: understanding money is not only a personal survival skill. It is a foundation of active citizenship and democratic resilience. That claim was the beating heart of the Financial and Economic Literacy NECE Lab in Vienna, a two-day gathering hosted by THE CIVICS Innovation Hub together with Znanje na djelu and the Erste Financial Life Park (FLiP), with the support of ERSTE Foundation. We were proud to be part of it, having Magdalena Basić Alando actively participate and present our own project, Financial Literacy for Rural Youth, and learning alongside practitioners from across the continent. This post pulls together what the research actually says, and what we saw play out in the room. The problem: too many young people can't apply what they know Start with the evidence. In the OECD's most recent international assessment of 15-year-olds, released in 2024, the picture is sobering: across the 14 OECD countries assessed, 18% of students on average do not have basic proficiency in financial literacy, meaning they cannot apply their knowledge to real-life situations involving financial decisions. The gap is not evenly distributed. Socio-economically disadvantaged students are over-represented among low performers, which risks entrenching inequality as those students become adults. In other words, the young people who most need economic confidence are the ones least likely to be given it — a pattern that maps neatly onto who feels shut out of public life more broadly. There is a hopeful flip side. Financial literacy and positive financial behaviour are linked: students with stronger skills behave more responsibly with money and are more forward-looking, with high performers markedly more likely than low performers to save. Skills, attitudes, and behaviour move together — which is exactly why how we teach matters as much as what we teach. The bigger claim: financial literacy feeds democratic participation Here is where the Vienna conversation went beyond personal finance. One of the Lab's expert speakers was Anna Lo Prete of the University of Turin, whose research sits right at this intersection — and whose work is among the clearest evidence we have on the question. Lo Prete's cross-country analysis documents a positive association between political participation — measured by the number of citizens voting in national elections — and the awareness of the trade-offs behind private and public decisions that basic financial education captures. Crucially, this is not just correlation dressed up: empirical models that control for a large set of other determinants of voter turnout indicate that financial literacy continues to have a positive and causal impact on electoral participation. Why would that be? The logic is intuitive once you see it. Understanding some economics and finance helps citizens grasp the reasons behind public intervention and weigh the pros and cons of policy proposals and agendas. A voter who understands taxation, public budgets, inflation, and debt is simply better equipped to evaluate the promises on a ballot — and harder to mislead. The catch: financial literacy alone isn't enough It would be too easy to conclude "teach kids about compound interest and democracy takes care of itself." The research is more demanding than that — and this nuance came up repeatedly in Vienna's group work. A recurring critique in the academic literature is that much mainstream financial education quietly frames citizens as consumers rather than participants. One influential analysis argues that dominant financial literacy programmes can end up promoting a limited, consumerist form of civic engagement, and that what is really needed is a critical, emancipatory civic financial literacy for an engaged citizenry able to extend and protect more robust conceptions of freedom and democracy. Scholars working on integrative economic education put the point sharply: financial literacy without civic competence remains a merely reactive skill rather than a source of genuine political agency, which is why financial literacy and civic competences should be understood as parts of a single integrative concept of economic education. The two only reach their full value when taught together — money knowledge that can read the system, not just cope with it. Europe is building the scaffolding None of this is happening in a vacuum. The policy architecture is catching up with the research. In 2023 the European Commission and the OECD jointly published a Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union. It is not only about interest rates and risk: alongside the four core content areas — money and transactions, planning and managing finances, risk and reward, and the financial landscape — the framework deliberately integrates cross-cutting dimensions including digital finance, sustainable finance, entrepreneurship, and citizenship. Citizenship is written into the framework by design. On the civic side, the Council of Europe's Reference Framework of Competences for Democratic Culture exists precisely to equip young people with the competences needed to defend and promote human rights, democracy and the rule of law, to act as active citizens, and to live peacefully together with others. Read the two frameworks side by side and the overlap is obvious: critical thinking, informed decision-making, and the confidence to participate. What this looks like in practice: rural youth and economic autonomy This is the gap our own project set out to close, and the reason we were presenting it in Vienna. Financial Literacy for Rural Youth: Building Democratic Resilience Through Economic Empowerment merges financial and civic education for an audience usually left out of both: young people in rural areas, who are systematically underrepresented in programmes that tend to be urban-centred. Working with our partners, the project equips rural GenZ participants in Croatia and Belgium with practical competences: budgeting, saving, investing, planning; through gamified, peer-to-peer, blended learning adapted to rural digital realities. But the design goes a step past personal finance, exactly along the lines the research recommends. Participants learn to analyse economic policies, financial products, and media narratives about money, so they can resist manipulation and make informed civic choices. The premise is that economic dependency and exclusion are themselves barriers to democratic participation, and that when young people understand how taxation, public budgets, and economic policy shape their own lives, they engage more meaningfully in democratic processes. A transnational peer exchange between Croatian and Belgian participants adds a cross-cultural, shared-European dimension, a small counterweight to the polarisation that tends to follow economic marginalisation. The pilot trainings in Croatia are already complete, with workshops in Belgium still ahead. And the methodology is being built to outlast the project and be shared amongst all stakeholders. Where the formal and non-formal worlds meet If there was one moment in Vienna that made the abstract concrete, it was the guided tour of the Erste Financial Life Park (FLiP), FLiP turns financial education into something you can walk through and touch: interactive stations where visitors make real-feeling budgeting decisions and immediately see the consequences. It is a vivid rebuttal to the idea that money education has to be dry. A theme the NECE Lab kept returning to, and one the research underlines, is the relationship between formal schooling and non-formal education. Classrooms provide reach and legitimacy; non-formal initiatives like ours provide the agility to reach underserved groups, experiment with gamified and peer-led methods, and adapt fast. The most promising path forward is not one or the other, but connective tissue between them: school systems that borrow the energy of non-formal approaches, and civic organisations whose toolkits can be picked up and used inside classrooms. The takeaway The case made in Vienna, and backed by the evidence, is straightforward but consequential. Financial literacy is not merely about helping individuals stay solvent. Done well, paired with civic competence rather than reduced to consumer advice, it strengthens people's capacity to understand the systems they live in, to resist manipulation, and to participate in the democratic decisions that shape their economic lives. In an era of rising costs, growing inequality, and declining trust in institutions, that capacity is not a luxury. It is infrastructure for democracy. We left Vienna grateful to all speakers for the intellectual grounding; to our fellow educators for the knowledge exchange and the good company; to the organisers: THE CIVICS Innovation Hub, Znanje na djelu, Erste Financial Life Park, and ERSTE Foundation, FLiP centre. The next chapter is being written in rural classrooms and community halls across Europe. We're glad to be part of it. Sources OECD (2024), PISA 2022 Results (Volume IV): How Financially Smart Are Students?, OECD Publishing. Lo Prete, A. (2024), Political participation and financial education: Understanding personal and collective trade-offs for a better citizenship, Economics Letters / ScienceDirect. Lo Prete, A., Financial education: From better personal finance to improved citizenship, Journal of Financial Literacy and Wellbeing, Cambridge Core. Arthur, C. (2012), Financial Literacy Education for Citizens: What Kind of Responsibility, Equality and Engagement?, Citizenship, Social and Economics Education (SAGE). Integrative Economic Education to Combine Citizenship Education and Financial Literacy (ResearchGate). European Union / OECD (2023), Financial Competence Framework for Children and Youth in the European Union, OECD Publishing. Council of Europe, Reference Framework of Competences for Democratic Culture (RFCDC).

AIAdmin Izvrsnost