Kako pronaći smisao života?

Već smo pisali o tome što je logoterapija i kako je možeš primijeniti u svakodnevnom životu. U ovom članku saznaj više o najvažnijoj ideji logoterapije, a to je – smisao života. Što je smisao života, kako ga pronaći i što nam o svemu tome kaže logoterapija?

“Doista postoji samo jedan filozofski problem: suditi o tome ima li ili nema smisla živjeti.”
Albert Camus, Mit o Sizifu

Tolstojeva priča

Kad netko spomene Tolstoja, većina ljudi vjerojatno pomisli na njegove velike romane: Rat i mir, Ana Karenjina, Smrt Ivana Iljiča… No tko nije čitao njegova autobiografska djela, vjerojatno ne zna da se Tolstoj mučio s krizom smisla života. Na vrhuncu svoje karijere, kad je imao slavu, ugled u društvu, sretan brak i dobru djecu, rastuće imanje, dobro zdravlje, izvanredne intelektualne i poduzetničke sposobnosti – Tolstoj se našao pred zidom. Iako je imao sve što je mogao poželjeti i mogao činiti što god je htio, počela su ga mučiti pitanja na koja nije imao odgovora: “Čemu?” ili “Zašto?” Napisat će toliko i toliko knjiga – a onda? Imat će toliko i toliko imanje – i što s time? Odgojit će toliko i toliko djece – i što onda? Ispostavilo se da ipak nije imao sve što je želio – odgovor na velika životna pitanja.

Zbog toga što nije mogao odgovoriti na pitanje koji je razlog njegovog djelovanja i postojanja, Tolstoj je izgubio volju i za rad i za život. Do zaokreta je došlo tek kad je odlučio da nešto treba promijeniti – polazeći od sebe. Shvatio je da mu odgovore na ta pitanja neće dati razum, nego život. Shvatio je da mora prestati slijediti filozofe koji su razumskim putem dolazili do toga da je život ustvari besmislica. Umjesto toga, odgovor na svoja pitanja krenuo je tražiti kod ljudi koji su samim svojim životom potvrđivali njegov smisao. Počeo je oponašati život ljudi na selu: raditi fizičke poslove, družiti se s ljudima svih društvenih skupina, provoditi više vremena s obitelji. Bilo je tu i sitnih promjena, poput toga da se počeo rano buditi i pravilnije spavati.

Tolstojev nam slučaj može biti koristan zato što pokazuje da se životno zadovoljstvo ne svodi na ono što posjedujemo. Ono nije u poslu koji radimo, uspjesima kojim se možemo pohvaliti, ni u ugledu koji uživamo. Ništa od toga nije po sebi loše i vjerojatno većina ljudi više ili manje teži nečemu od toga. Ali ako Tolstoja ništa od toga nije zadovoljilo, i ako je uz sve to zamalo odustao od života, možda bi se i ti trebao/la zapitati isto što i on. Čemu u životu težiš, koji su ti životni prioriteti, što ti je važno?

Što je smisao života?

Logoterapija je psihoterapijska škola usmjerena na liječenje pomoću smisla – točnije, pomoću otkrivanja smisla u životu. Riječ logos u starom grčkom obuhvaća puno različitih pojmova koji su važni za pravilno razumijevanje smisla: riječ, mudrost, vrijednost; odnos među stvarima; razlog, argument, zakon, temelj; račun koji nekome polažemo; mišljenje, razum, priča, izražavanje itd.

Prema tim pojmovima možemo različito definirati smisao života, ovisno o tome na što više stavljamo naglasak. Tako smisao može biti:

• ono što shvaćam kao svoj osobni zadatak i za što sam odgovoran
• misija, svrha ili cilj koji me vuče naprijed
• osoba radi koje nešto radim
• osoba kojoj polažem račun o svojim postupcima, pred kojom sam odgovoran.

Sebenadilaženje

Logoterapija polazi od toga da u svakoj situaciji možemo doći do nekog osjećaja smisla života. Bez obzira na svoje okolnosti i zadanosti, čovjek uvijek zadržava unutarnju slobodu, koja nadilazi njegove granice. Logoterapija tu čovjekovu sposobnost naziva sebenadilaženje.

Mnogo je toga što nas oblikuje i određuje. Nitko od nas ne bira s kojim će biološkim karakteristikama doći na ovaj svijet, kakvog će biti karaktera i temperamenta. Ne biramo u kakvoj ćemo se obitelji i zajednici roditi i odrasti. Međutim, na sve te zadanosti možemo gledati na dva jako različita načina:

1) kao ograničenja s kojima se moramo pomiriti i koja nas potpuno određuju, ili

2) kao “materijal koji treba oblikovati”.

Samo ako slijedimo drugu opciju možemo otkriti smisao života.

Smisao života u logoterapiji

Frankl je već u logoru vidio da čovjeku za život nije dovoljno zadovoljiti samo osnovne životne potrebe. Čak i u takvim uvjetima, bilo je zatvorenika koji su tješili slabije i dijelili s njima hranu. Mnogi su u teškim trenucima pronalazili snage da razgovaraju o svojim planovima za budućnost. Zato su najveće izglede za preživljavanje imali oni koji su bili usmjereni na budućnost, na neki zadatak koji moraju napraviti ili na osobu koja ih čeka.

U ranim istraživanjima koja je provodio u drugoj polovici 20. stoljeća, Frankl i njegovi suradnici ustanovili su da je smisao pouzdan i mjerljiv prediktor životnog zadovoljstva i općeg psihičkog zdravlja, koji ne ovisi o dobi, spolu, obrazovanju. Pokazalo se da je kod 70% ispitanika  osjećaj smisla i svrhe vlastitog života na prvom mjestu potreba.

Slično pokazuju i novija istraživanja, prema kojima je osjećaj svrhe u životu značajno povezan s očekivanim trajanjem života. Osobe s niskim ili bez osjećaja smisla mogu imati i do 2,4 puta veći rizik smrtnosti od osoba sa snažnim osjećajem smisla života (s istom kliničkom slikom). Smisao života povezan je, između ostalog, i sa stabilnošću u bračnim odnosima i rastom samopouzdanja. Također je povezan i s prevladavanjem posljedica vršnjačkog nasilja, oporavkom nakon smrti voljene osobe i drugih traumatičnih iskustava.

Kako do smisla?

Smisao je dakle čovjekov osnovni pokretač. To ne znači da se u svakoj situaciji treba pitati koji je konačni smisao svega. To bi bilo neizvedivo ili barem neodrživo. Umjesto toga, logoterapija predlaže da se pitamo o konkretnom smislu, ovdje i sada. Smisao života ne možemo sami odrediti ili izmisliti – moramo ga otkriti. I to ne razmišljanjem, nego djelovanjem. Prema tome, smisao je:

1. tvoja osobna odgovornost
2. konkretan i povezan s tvojom životnom situacijom
3. uvijek tu.

“Stvarnost se prikazuje uvijek u obliku specifične, konkretne situacije, a budući da je svaka životna situacija jedinstvena, proizlazi da i smisao situacije mora biti jedinstven.”
Viktor Frankl, Nečujan vapaj za smislom

Pisali smo već o tome kako ti logoterapijske tehnike mogu pomoći da otkriješ smisao i koja su tri načina na koja ga možeš otkriti. Ako ne znaš otkud krenuti, ovo su tri jednostavna pitanja koja si možeš postaviti – svaki dan:

1. Što trebam i mogu činiti (zadatak, rješenje problema, promjena)?
2. Mogu li pronaći nešto dobro i lijepo u svom životu (bližnji, umjetnost, uspomene)?
3. Ako nešto ne mogu promijeniti, kako ću se prema tome postaviti (poraženo ili uzdignute glave)?

__________________________________________________________________________________________________________________________

Želiš znati više o tome kako primijeniti logoterapijske ideje u svakodnevici? Na pravom si mjestu!

Prijavi se na edukaciju Logoterapija: traganje za smislom i otkrij logoterapijske tehnike, testove i vježbe koji ti mogu pomoći da osiguraš svoju dozu smisla u privatnom i poslovnom životu.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.

• Facebook
• Instagram
• LinkedIn
• YouTube