Kako pristranosti negativno utječu na tvoje kognitivne sposobnosti

Često imaš osjećaj da si u pravu i nije ti jasno kako drugi ljudi ne vide ono što ti vidiš? Kad nešto želiš učiniti posvuda vidiš znakove da to trebaš učiniti? Kad jednom nešto započneš, ne odustaješ bez obzira na sve? Ako se prepoznaješ u nekim ili svim tim situacijama, ne moraš se brinuti. U ovom članku govorimo o kognitivnim pristranostima i tome kako one koče tvoje kognitivne sposobnosti i negativno utječu na tvoje odluke.

Kognitivne pristranosti

Svi ljudi većinu vremena zapravo funkcioniraju (razmišljaju i donose odluke) po određenim uhodanim obrascima. Radi se o podsvjesnim psihološkim procesima koje nazivamo kognitivnim pristranostima. Pristranosti su alati kojima se naš mozak služi kako bi u većini situacija pronašao neki “lakši put” ili “prečac” za koji će mu trebati što manji napor.

To je u jednu ruku dobro, zato što si jednostavno ne možeš priuštiti da u svakoj situaciji detaljno analiziraš svaku moguću opciju koju imaš na raspolaganju, njihove prednosti i nedostatke itd. Često se dakle moraš služiti tim “prečacima”. Međutim, kognitivne pristranosti mogu te navesti i na krivi put te negativno utjecati na tvoju percepciju, razumijevanje informacija i kreativnost u traženju rješenja na probleme.

Ovdje ti donosimo tri vrlo učestale pristranosti koje je dobro poznavati.

1. Heuristika dostupnosti

Za početak, obrati pozornost na slike u nastavku:

A sad nadopuni sljedeće riječi slovima koja nedostaju:

• __ U B A V
• B R A __
• DJE __ A
• __ R E Ć A

Vjerojatno si bez puno razmišljanja zaključio da su u pitanju riječi: ljubav, brak, djeca, sreća. To nisu pogrešna rješenja, ali ona su rezultat ugađanja pomoću slika koje si vidio prije rješavanja zadatka. Da su slike bile drukčije, odgovori su mogli biti, na primjer: gubav, brat, djela, vreća.

Zašto si baš odabrao prvi set riječi, a ne drugi ili neki treći? Razlog je u psihološkom procesu koji se zove udešavanje, a ono je odgovorno za kognitivnu pristranost koju nazivamo heuristikom dostupnosti. Zahvaljujući toj pristranosti, ljudi su često skloni razmišljati i donositi odluke vodeći se stvarima kojima su najviše i najčešće izloženi, odnosno koje su im najsvježije u sjećanju – onime što im je “najdostupnije”.

Što možeš?

• Kad se od tebe očekuje neka reakcija, obrati pažnju na moguće tragove emocionalne manipulacije. Emocije nisu loše, ali često nije najpametnije donositi odluke samo na osnovu emocija ili osjećaja.
• Pazi na omjer 1) količine podražaja i informacija koje upijaš i 2) vremena za razmišljanje. Informacije su dobre, ali ako ih se previše zasitimo, one mogu iskriviti način na koji gledamo sve oko sebe.

2. Sklonost potvrdi

Ovo je oblik pristranosti zbog kojeg si sklon prepoznavati i prenaglašavati informacije iz okoline koje idu u prilog tvojim dubokim uvjerenjima, potrebama, željama i sl. To je također podsvjesni mehanizam, a razvili smo ga zato što iz mnoštva činjenica koje nas okružuju jednostavno moramo “filtrirati” ono što je za nas važno. Osim toga, svi volimo osjećaj da smo u pravu, da ispravno razmišljamo, da idemo u pravom smjeru. Ali baš zato ova pristranost može biti štetna, jer zbog želje da smo u pravu možemo umisliti da oko sebe vidimo stvarne dokaze da jesmo u pravu – iako je puno više toga što nam govori da možda i nismo.

Na primjer, recimo da jako želiš kupiti nove tenisice i u zadnje vrijeme događa se da ih svako malo vidiš negdje u prolazu. Zbog toga počinješ razmišljati da su to vjerojatno znakovi da ih trebaš kupiti. Ipak, činjenica je da te tenisice vjerojatno nisu ni u 0,1% obuće koju svakodnevno gledaš oko sebe. Ali budući da sva ostala obuća nije važna za tvoju “skrivenu” želju (kupiti tenisice koje želiš), ona je za tebe kao nevidljiva.

Što možeš?

• Dobro je da s vremena na vrijeme preispitaš svoja razmišljanja, želje i odluke tako da pokušaš zamisliti najbolji razlog zašto možda nisi u pravu. U tome ti može pomoći razgovor s ljudima koji su različiti od tebe i imaju drukčije poglede.
• Kad nešto silno želiš učiniti i misliš da za to imaš jasne “znakove”, ako možeš, odgodi odluku – barem na jedan dan. U tom razdoblju, promijeni fokus i razmišljaj o nečemu potpuno drukčijem i nepovezanom.

3. Nepovratni troškovi

Zbog ove kognitivne pristranosti u odlučivanju se često vodimo onime što smo već izgubili, ali što ne želimo pustiti – tzv. nepovratnim troškovima. To je sve ono što smo učinili, dali, uložili i što ne možemo vratiti, nešto što više ne možemo promijeniti. Ova kognitivna pristranost tjera nas da se držimo prethodnih odluka, uloženog truda i troškova, samo zato što smo ih već učinili. To činimo jer nam je teško priznati poraz. Ali ako dopuštaš da ti prošle odluke diktiraju buduće, otvaraš se potencijalno još većoj šteti. Može ti se dogoditi da poput kockara uđeš u začarani krug, pa gubiš sve više i više jer pokušavaš vratiti ono što si izgubio, a toga je sve više i više.

Na primjer, ljudi su skloni cijeli život raditi posao koji ne vole i koji je za njih štetan, samo zato što su se za njega obrazovali ili jednostavno zato što ga rade već dugi niz godina i već imaju neku karijeru. Promijeniti posao značilo bi “priznati poraz”. Problem je u takvom razmišljanju to što se vodimo onime što je prošlo, umjesto onime što bismo htjeli da bude. Na primjer, ako 20 godina radimo posao koji ne volimo, a pred sobom imamo još 20 godina radne sposobnosti, dilema je zapravo jednostavna: ili ćemo 40 godina raditi isti posao koji ne volimo, ili ćemo barem 20 godina raditi nešto drugo, što volimo.

Što možeš?

• Kad ti je teško odlučiti se za neku promjenu, preispitaj se je li to možda zbog toga nečega što je već prošlo, a što ne želiš pustiti. U tom slučaju, napravi popis razloga u budućnosti zbog kojih bi to bilo dobro učiniti.
• Ovo je zahtjevna pristranost za svladati, pa kreni od malih stvari. Idući put kad ti film u kinu bude dosadan nakon prvih pola sata, ustani, izađi van i odi raditi nešto bolje. Nemoj razmišljati o cijeni ulaznice ni o tih pola sata, nego o preostalih sat-dva koliko film još traje i svemu drugom što za to vrijeme možeš učiniti.

_________________________________________________________________

Sad znaš kako prepoznati barem tri kognitivne pristranosti i na što trebaš obratiti pozornost kad nešto trebaš odlučiti. Ako želiš otkriti još puno više sličnih kognitivnih zamki i kako ih pobijediti, prijavi na edukaciju Razvoj kritičkog mišljenja i nauči kako bolje misliti i donositi bolje odluke.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.