Kako povećati samopouzdanje: 3 najbolje metode

U čemu je tajna uvijek samouvjerenih, pozitivnih i neustrašivih ljudi koji svojim osmijehom osvajaju srca (i džepove) drugih? Je li to prirodan talent, gluma ili nešto treće?

Ako je samopouzdanje vještina, onda njome može ovladati svatko od nas, ali ako je to stvar urođenog talenta, stvari idu u korist onih koje je “majka priroda” nagradila. 

U nastavku ti donosimo, prvo, dobre vijesti, a nakon toga 3 najbolje metode kojima ćeš povećati samopouzdanje.

Samopouzdanje je stvar vježbe

Krećemo odmah s dobrim vijestima. Samopouzdanje se da izvježbati. 

APA definira samopouzdanje kao povjerenje u vlastitu sposobnost, kvalitete, mogućnost prosudbe i donošenja odluka. 

Sigurno ti se događa da si u nekom području koje ti više leži, u čemu imaš više iskustva i sl, puno samopouzdaniji/a nego u nečem drugom.  

Npr: javni nastup/poslovne prezentacije i sl. ti ne predstavljaju nikakav strah i to voliš raditi sa zadovoljstvom, ali kada bi trebao/la otputovati sam/a u neku drugu državu na tjedan dana, nastupa osjećaj bespomoćnosti. 

To su dvije različite situacije tijekom kojih se naša razina samopouzdanja mijenja.

Dakle, samopouzdanje može biti vezano uz tvoj opći osjećaj sigurnosti i kontrole u životu, a može biti povezano uz određene situacije.

Bez obzira na kojoj je razini naše samopouzdanje sada postoje metode kojima ga možemo značajno povećati.

U nastavku donosimo 3 najbolje metode za povećanje samopouzdanja, a to su: 

• Prvo razmisli o razini samopoštovanja
• Ne uspoređuj se s drugima
• Suoči se sa strahovima

#1 Ako želiš povećati samopouzdanje razmisli prvo o samopoštovanju

Istraživanja pokazuju da nas pogrešna slika o sebi, loša životna iskustva tijekom ranije dobi u određenoj mjeri ograničavaju kada je riječ o samopouzdanju i negativno utječu na našu psihološku dobrobit.  

Neugodna životna iskustva mogu smanjiti razinu samopoštovanja, povećati osjećaj krivnje i nesigurnosti.

 Iz nedostatka samopoštovanja proizlazi i niža razina samopouzdanja. 

Osobe koje imaju nisku razinu samopoštovanja ne znaju postaviti granice u odnosima, češće razmišljaju negativno, lako se obeshrabre kada naiđu na prepreku i dopuštaju drugima da utječu na njihovo raspoloženje.

Takvi će pojedinci češće biti negativni prema sebi i često ih muče negativne misli.

U nastavku su primjeri misli koje često muče osobe s niskom razinom poštovanja. Ako se te misli često ponavljaju, vrte u krug i teško ih se rješavaš riječ je o ruminaciji.

Koliko si puta i ti u sebi ili naglas izrekao/la ove rečenice?

  “Glup/a sam, ništa ne radim dobro, svi će mi se smijati, uvijek pogriješim, ja to ne mogu, ne znam to, nikad neću uspjeti i sl…”

Umjesto toga, sljedeći put kada ti se negativne misli krenu motati glavom, a to je najčešće prije nego što moraš odraditi nešto važno ili izložiti sebe nečem novom/nelagodnom, sjeti se da tvoje misli nisu uvijek točne!

Postoji izreka: “Ne vjeruj svemu što misliš.”

Nakon što si osvijestiš da tvoje misli nisu uvijek točne, one polako počinju gubiti moć nad tobom. Tada se pokušaj usmjeriti na one pozitivne misli. 

Primjerice, umjesto da sebi kažeš da nikada nećeš uspjeti, da je ovo što si pripremio/la loše, reci sebi da si se potrudio/la, da znaš što radiš, da će sve biti kako treba, da te svako iskustvo uči nečem novom i sl. 

Zamjena negativnih misli pozitivnima utječe na razinu ugodnih emocija, oslobađa serotonin i utječe na razinu samopouzdanja.

#2 Ne uspoređuj se s drugima

Uspoređuj se s onim što si ti bio jučer, a ne s onim što je netko drugi danas. Peterson

Navala društvenih mreža i nerealnih kriterija o tome kako bismo trebali izgledati, što bismo trebali odnijenuti, pratimo li trendove ili ne, utječe na razinu samopouzdanja i to uglavnom negativno.

Loš utjecaj društvenih mreža na samopouzdanje posebno je vidljiv kod mladih ljudi.

 Paradoksalno je da društvene mreže kod pojedinaca s jedne strane stvaraju nezdravu opsjednutost sobom, a s druge strane iz te “lažne ljubavi prema sebi” proizlazi visoka razina nesigurnosti i potreba da svoju vrijednost potvrdimo lajkovima.

Iako je taj fenomen češći kod mladih, on ne zaobilazi svijet odraslih.

Istraživanja provedena 2018. pokazuju usku povezanost između zavisti i razine samopouzdanja. 

Potvrdilo se da što se pojedinci više uspoređuju s drugima, povećava se razina zavisti koju osjećaju, a samim time stvara se sve gori osjećaj nepoštivanja i mržnje prema sebi. 

Iako svatko od nas ima prirodnu potrebu uspoređivati se s drugima, u trenucima kada primjetiš da to narušava sliku koju imaš o sebi, demotivira te i obeshrabruje, vrijeme je da nešto promijeniš. 

Umjesto da želiš nos kao Ivana, zube kao Matija, talente kao Petar, posao kao Marko, promisli što sve voliš na sebi, na čemu si sve zahvalan/na.

Kao dobar vodič za nošenje sa stresom, koji često proizlazi iz pretjeranog uspoređivanja s drugima, pomaže ti Dnevnik zahvalnosti.

Dnevnik zahvalnosti možeš voditi svaki dan, a značajno će utjecati na tvoju razinu samopouzdanja.

 U njega bilježiš sve ono na čemu si danas zahvalan/na, sve dobro što si napravio/la, sve u čemu želiš rasti, potencijale koje vidiš kod sebe. Možeš ga pisati kada želiš, preporučljivo da ga vodiš svaki dan i da odrediš formu pisanja. 

Npr: na kraju svakog dana napisat ću 3 stvari na kojima sam danas zahvalan/na, 3 stvari kojima se radujem sutra i 1 stvar koju želim poboljšati. 

#3 Suoči se sa strahovima

Postoji izreka: “Don’t do your best, do whatever it takes”. 

To znači da ne čekaš trenutak kada će se sve posložiti, nego kreni s onim što imaš i napravi ono što trebaš i možeš.

Da, znam da je jako lijepo u toplini doma, za računalom/ispred TV-a i s poznatim ljudima, nego se izlagati buci, gužvi, nepoznatom i nesigurnom.

Ipak, ako se ne izlažeš nečemu što je nelagodno, a većina početaka je takva, kako uopće misliš rasti? 

Većina nas sklona je odgađati stvari dok se sve ne posloži. 

Npr: neću održati prezentaciju danas na poslu jer se ne osjećam dovoljno sigurno, jer je danas jugo, ponedjeljak je itd. 

Skloni smo tražiti razloge kako bismo izbjegli raditi ono što nas čini nesigurnima. 

Kaže se da se onome koji nema tremu ili strah, nije dovoljno stalo. Zato na taj osjećaj straha gledaj kao na nešto sasvim prirodno i kao na znak da ti je stalo. 

Istraživanja pokazuju da nam čak mali osjećaj sumnje i nesigurnosti pomaže u izgradnji samopouzdanja.

Trebaš nešto učiniti, ali te strah da ćeš se osramotiti, pogriješiti, zbuniti? Pa što onda? Što je najgore što se može dogoditi? A sad promisli što sve dobro može proizaći iz toga. 

Kao što se govornikom ne rađa, nego postaje tako se i tvoje samopouzdanje gradi postepenim izlaganjem strahovima i novim iskustvima.

Sve ove 3 metode već si svjesno ili nesvjesno primjenjivao/la u privatnim i poslovnim izazovima. Ako si uspio/la tada, što te koči da uspiješ opet?

Samopouzdanje proizlazi iz zdrave razine samopoštovanja, ispravne slike o sebi, potrebi da radiš na sebi ne zbog drugih, nego zbog sebe i iz tvoje spremnosti da se suočiš sa svojim strahovima.

Ne zaboravi, ti to možeš!

_______________________________________________________________________________________

Želiš naučiti više o izgradnji samopouzdanja i upoznati se s ključnim temama iz područja psihologije uvjeravanja i komunikacijskih vještina? Na pravom si mjestu.

Prijavi se na edukaciju Psihologija uvjeravanja i otkrij najvažnije teme koje će ti pomoći na putu jačanja samopouzdanja.

Za sva pitanja javi nam se na kontakt.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.