Obrt ili d.o.o.? Odgovor se krije u ove 4 stvari

Imaš dobru poslovnu ideju i razrađen poslovni plan, ali još uvijek ne znaš trebaš li pokrenuti obrt ili nešto drugo? Ovdje ti donosimo osvrt na glavne značajke i razlike između obrta i trgovačkog društva (d.o.o. i j.d.o.o.).

Obrt

Obrt je tip poslovnog subjekta namijenjen za samostalno obavljanje gospodarskih djelatnosti u obliku proizvodnje, prometa ili usluga. Samostalno znači da primarno to da fizička osoba kao vlasnik obrta (ili više njih) osobno odgovara za poslovanje obrta i najčešće sama obavlja registrirane djelatnosti. Za razliku od trgovačkog društva, kod obrta postoje određena ograničenja s obzirom na tip djelatnosti, pa tako imamo:

1. slobodne (djelatnost za koje nije potrebna stručna sprema)
2. vezane (potrebna stručna sprema, osposobljavanje i majstorski ispit)
3. povlaštene (potrebna povlastica tijela nadležnog za dotičnu djelatnost).

Osim podjele s obzirom na vrstu djelatnosti, obrti se također dijele s obzirom na tip oporezivanja. Vrstu oporezivanja obrtnik prijavljuje tek po registraciji obrta, kada obrtnik bira želi li porez plaćati paušalno, na dohodak ili na dobit. Tako razlikujemo:

1. paušalni obrt: porez se plaća unaprijed, prema poreznim razredima
2. obrt s porezom na dohodak: 
3. obrt s porezom na dobit

Paušalni obrtnici  mogu biti obrtnici koji ostvaruju do 300.000 kuna prihoda godišnje. Iznad tog iznosa prihoda, obrtnik mora birati hoće li plaćati porez na dobit ili na dohodak. Obrtnici dohodaši jesu oni koji porez plaćaju na osnovu ostvarenog dohotka. Dohodak obrta, koji se utvrđuje prema poslovnim knjigama, predstavlja razliku između poslovnih primitaka i izdataka nastalih u jednom poreznom razdoblju (načelno kalendarska godina). Obrtnici dobitaši mogu biti oni obrtnici koji odaberu oporezivanje na temelju ostvarene dobiti. Dobit se “utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.”

Trgovačko društvo (d.o.o. i j.d.o.o.)

Društvo s ograničenom odgovornošću, popularno poznato kao d.o.o., najčešći je oblik trgovačkog društva u Hrvatskoj. Osnovati ga može jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba. U usporedbi s obrtom, trgovačko društvo može imati određene prednosti ili nedostatke – ovisno o potrebama i mogućnostima poduzetnika. Potencijalno najznačajnija razlika nalazi se u samom nazivu – odgovornost za poslovanje tvrtke ograničena je kapitalom društva, dok je u obrtu odgovornost neograničena te obrtnik za svoje poslovanje može odgovarati osobnom imovinom.

Dodatno, za razliku od nekih oblika obrta, za pokretanje i vođenje društva ne postoji ograničenje u pogledu djelatnosti odnosno stručne kvalifikacije poduzetnika. S druge strane, za osnivanje d.o.o.-a potreban je temeljni kapital u iznosu od minimalno 20.000 kuna. Osim toga, postupak otvaranja i zatvaranja društva prilično je složeniji nego kod obrta.

Osim d.o.o.-a, postoji i j.d.o.o. ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću. Između ova dva oblika društva postoje neke značajne razlike. Među značajnijim razlikama jest iznos temeljnog kapitala, koji za j.d.o.o. iznosi svega 10 kuna, a tu su i mnogo niži troškovi osnivanja. S druge strane, za j.d.o.o. postoji velik broj ograničenja, a među njima su broj osnivača, broj članova uprave, potreba odvajanja 25% dobiti, kao i troškovi kod prelaska na oblik d.o.o. Najveća je razlika zasigurno u statusu: iako se u praksi ne razlikuju mnogo, zbog niskog početnog kapitala na j.d.o.o. može se gledati kao na manje pouzdan i manje privlačan tip poslovnog subjekta nego što je to d.o.o.

Slijedi prikaz glavnih značajki i razlika između obrta i trgovačkog društva prema četiri najvažnija područja, a to su: osnivanje, djelatnost, fiksni troškovi i porezi.

Osnivanje i drugi uvjeti

Djelatnost

Osnovni fiksni troškovi

Porezi

Onda: obrt ili d.o.o.?

Čak ni sa svim ovim informacijama, odgovor na to pitanje možda i nije tako jednostavan. Mnoge od stvari koje smo spomenuli podložne su promjenama, a kod nekih stvari razlika nije toliko značajna da bi bila presudno važna. Ipak, uzimajući sve u obzir, čini se da su vrsta djelatnosti i planirani opseg poslovanja vjerojatno odlučujući kriteriji kojima se trebaš voditi pri donošenju odluke na ovu dilemu.

_______________________________________________________________________________________

Hvala ti na čitanju i hvala što nas pratiš.

Za više informacija o nadolazećim edukacijama, prati nas na webu i društvenim mrežama.